Župa Blažene Djevice Marije Pomoćnice

Ivanec Bistranski

CRKVA SV. FRANJE ASIŠKOGA U VODNJANU Među kažunima i srednjovjekovna crkvica od tesanoga kamena

Na izlaznoj cesti iz Vodnjana prema Balama izgrađen je Park kažuna. Tu je postavljeno nekoliko kamenih suhozidnih pastirsko-ratarskih skloništa – kažuna, koji u ostalim mediteranskim krajevima imaju nazive bunje, čemeri, poljarice, vrtujci, trimi, komarde ili kućice. Postavljeni kažuni građeni su uglavnom kroz 18. i 19. st. s kupolom bez spojila od jednoga materijala. Vodnjanština ima najviše takvih građevina na cijelom Mediteranu.

Na istom se prostoru nalazi crkvica sv. Franje Asiškoga iz 13. st. s karakteristikama ruralnoga srednjovjekovnoga graditeljstva. Crkvica je pravilnoga četvrtastoga tlocrta, izgrađena od tesanoga kamena s polukružnom sniženom i suženom apsidom. Nekada je bila cijela prekrivena škrilama, koje danas prekrivaju krovište apside, a nad lađom su kanalice. Na plošnom je pročelju sa svake strane četvrtastoga ulaza po jedan isto takav prozor. Na začelnom je zidu apside uzani otvor prozora. Završetak je pročelja s novom malom preslicom bez zvona. Unutrašnjost je crkvice popločena velikim nepravilno tesanim kamenim pločama. Suženo svetište s ostatcima kamenoga oltara uzdignuto je za jednu stubu. Danas su zidovi bez žbuke te se vidi kamena struktura gradnje.

Do kraja 19. st. mjesto su posjećivali hodočasnici, koji su se utjecali zagovoru asiškoga svetca (»Perdon d Assisi«). Na sačuvanim fotografijama s početka 20. st. u svetištu su se nazirale freske iz 14. st., na kojima su urezani grafiti brodova. Isticala se freska Prijestolje Mudrosti s nizom apostola. U crkvici su još ostale klupe u dva reda, s desne strane svetišta kamena kustodija i otvoreno drveno krovište. Na području Vodnjana bile su 53 crkvice raznih veličina, a najviše manjega tipa poput ove sv. Franje. Također su djelovale 62 bratovštine.

Objava CRKVA SV. FRANJE ASIŠKOGA U VODNJANU Među kažunima i srednjovjekovna crkvica od tesanoga kamena pojavila se prvi puta na Glas Koncila.