Iako se može učiniti da je Crvena srijeda još daleko, jer pada na treću srijedu u studenome, kada će se i ove godine građani više europskih zemalja crvenim osvjetljenjem prostora solidarizirati s progonjenim kršćanima, bliži se rok kada je potrebno gradskim vlastima uputiti zahtjev da bi se to i ostvarilo. Naime propisano je da se to čini 60 dana prije događanja pa se svi koji žele stati iza inicijative svojim gradskim upravama trebaju javiti najkasnije do 18. rujna. Hoće li gradske vlasti makar simbolično stati uz progonjene kršćane dopuštajući da se crvenim svjetlom osvijetli neki javni prostor ili površina, ovisi samo o njima. Hrvatska pamti i gorka iskustva kada sve molbe nisu pomogle da se i u Zagrebu crvenim svjetlom prošle godine osvijetle neki javni prostori, poput zagrebačkih fontana.
Crvena srijeda inicijativa je koju je pokrenula katolička međunarodna zaklada papinskoga prava »Pomoć Crkvi u nevolji« (ACN). Crvena boja kojom se osvjetljava prostor označava boju mučeništva kršćana koji i danas stradaju zbog svoje vjere. Zamisao pokretača inicijative u Zagrebu bila je da se ondje, kao i u brojnim svjetskim metropolama, u znak solidarnosti osvijetle fontane crvenom bojom i simbolom križa – bojom krvi mučenika koja bi podsjetila na žrtve vjerske nesnošljivosti. Kako se to nije dogodilo, Crvena je srijeda u studenom 2025. na fontanama ipak obilježena okupljanjem i molitvom. Među gradovima koji su poduprli inicijativu ističu se Beč, Bruxelles, London, Rim i Berlin. U Austriji je, primjerice, ured saveznoga kancelara u Beču na taj dan bio osvijetljen crvenom bojom.
Prema izvješću organizacije Open Doors International za 2025. u svijetu je 388 milijuna kršćana izloženo različitim oblicima progona zbog vjere, čime su kršćani najprogonjenija vjerska zajednica u svijetu.
Vjerojatno je najzaslužnija da se i u Hrvatskoj više čuje za Crvenu srijedu nezavisna saborska zastupnica Marijana Petir, koja je već više godina inicijatorica i organizatorica spomena Crvene srijede u Hrvatskom saboru, gdje su se održavali okrugli stolovi o toj temi s uglednim govornicima iz društva i Crkve. U Zagrebu se 2024. župa sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu bila pridružila inicijativi te na jednu noć obasjala zvonik i pročelje crkve sv. Antuna Padovanskoga crvenim svjetlom, postavši tako prvom katoličkom crkvom u Hrvatskoj koja je na vanjski način poduprla inicijativu Crvene srijede.
Crvena srijeda dobila odbijenicu
S obzirom na to da je Crvena srijeda izvorno katolička inicijativa, znakovito je i da na podupiranju progonjenih kršćana posebno inzistira Hrvatska protestantska konferencija (HPK). Kada je u kolovozu prošle godine od Grada Zagreba pravodobno zatražila obilježavanje Crvene srijede, dobila je odbijenicu. Na upit »zašto« iz Ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove usmeno je odgovoreno da je Povjerenstvo odbilo zahtjev, ali gradonačelnikova je odluka konačna te još uvijek može odlučiti suprotno. Od tada do danas nije im pristigao nikakav pisani odgovor ni obrazloženje, pa ni nakon što je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine usvojilo njihovu žalbu i obvezalo Grad Zagreb da izda obrazloženje u roku od 15 dana. Zbog izostanka odgovora, unatoč opetovanim upitima, HPK je prošle godine morao odustati od planiranoga obilježavanja. Dana 9. srpnja izvijestili su da su Uredu pučke pravobraniteljice podnijeli prijavu protiv Grada Zagreba zbog diskriminacije na temelju vjere te višemjesečnoga nepostupanja, a pokrenula je i upravni spor pri Upravnom sudu u Zagrebu. Zanimljivo je što je upravo 9. srpnja Europski parlament usvojio dvije rezolucije u kojima osuđuje kršenje ljudskih prava kršćana u Nigeriji i Pakistanu.
»Zagrebačka vlast verbalno se zauzima za zaštitu prava žena, manjina i ljudskih prava općenito. Sloboda vjere temeljno je ljudsko pravo. Očito zagrebačka vlast postupa selektivno. Kršćani su najprogonjenija vjerska skupina u svijetu, a velik dio progona odnosi se na žene u većinski islamskim zemljama, kao i na pravo kršćana na obrazovanje i rad u državnim ustanovama, primjerice u Pakistanu. Tražili smo nešto banalno – simboličko osvjetljavanje zagrebačkih fontana – što je u europskim zemljama normalno«, rekao je Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije. Valja podsjetiti da je prema izvješću Open Doorsa tijekom 2025. gotovo 5000 kršćana zbog svoje vjere ubijeno.
Objava DISKRIMINACIJA NA DJELU Hoće li gradske vlasti Crvenoj srijedi napokon dati zeleno? pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
