Premda se može raspravljati o akademskim i medijskim uokvirivanjima određenih generacija, iz »Obitelji i medija« upozoravaju da pripadnici generacije rođene od sredine šezdesetih do početka osamdesetih (koja se naziva generacijom X) u općem pogledu nisu dobili priznanje za neki svoj »generacijski projekt«. Primjerice pripadnici generacije rođene nakon Drugoga svjetskoga rata nerijetko su bili hvaljeni kao svojevrsni arhitekti i nositelji nagloga gospodarskoga razvoja, barem na Zapadu. S druge se strane milenijalci opisuju kao »digitalni urođenici«, ali i djeca vremena prožetih različitim nesigurnostima.
Ipak pripadnici generacije rođene od sredine šezdesetih do početka osamdesetih danas nose različite terete o kojima postoji tek djelomična svijest. S jedne strane oni su roditelji djece, zapravo odraslih ljudi koji se još na razne načine bore u financijskom i materijalnom osamostaljivanju. S druge strane, budući da društva Zapada postaju sve starija, različiti socijalni sustavi teško love korak s takvim trendovima pa nerijetko teret brige za starije i nemoćne ukućane upravo dolazi na ramena današnjih pedesetogodišnjaka i šezdesetogodišnjaka, podsjećaju iz »Obitelji i medija«. »Generacija X rijetko je bila protagonistom, iako je bila u središtu svih zbivanja«, napominju iz »Obitelji i medija« te dodatno pojašnjavaju: »Održavali su društvo na životu u razdobljima dubokih tranzicija, ne zadobivši slavu ili zaštitu.«
Pripadnici generacije X danas ulaze u zreliju dob s karijerama koje su mogle biti i fragmentirane, čak i sa smanjenim izgledima za dobru i pravednu mirovinu, a ujedno i vrlo malom političkom zastupljenošću njihovih konkretnih problema. Ipak primjetno je i da pripadnici te generacije još ustraju da bi ostali tihi pokretači – u obiteljima, u poduzećima, u institucijama, podsjećaju iz »Obitelji i medija«.
Oko 65 % hrvatskih građana
Objava »GENERACIJA X« JOŠ TRAŽI MJESTO U DIGITALNOM SVIJETU (2) Unatoč teškoćama ustrajali su u ulozi tihih pokretača pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
