Na različite načine popularni govor, pa i neka društvena istraživanja, označavaju generacijske skupine nakon Drugoga svjetskoga rata. No najčešća je ona podjela koja govori o prvoj poratnoj generaciji (rođenima od 1945. do sredine šezdesetih) kao »baby boomerima«, zatim o generaciji X (rođenima od 1965. do 1980.) i milenijalcima (rođenima između 1981. i 1996.) te generaciji Z (rođenima nakon 1997.).
Ne ulazeći u pitanje koliko su znanstveno utemeljene podjele pomalo začudna prizvuka, suradnici projekta »Obitelj i mediji« upozorili su na nezgodan položaj u kojem se našla generacija X u suvremenom kontekstu. Današnji pedesetogodišnjaci i šezdesetogodišnjaci školovani su i formirani, napominju iz »Obitelji i medija«, za svijet koji je u trenutku njihove zrelosti jednostavno nestao.
»Govorili su im: ‘Marljivo učite i imat ćete bolju budućnost.’ Ali kada su ušli na tržište rada, dočekali su ih nesigurni poslovi, u pravilu privremeni ugovori i plaće koje stagniraju«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Generacija rođena neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata iskoristila je prednosti rastućega gospodarstva i širenja političkoga utjecaja Zapada u svijetu. »Milenijalci su zauzeli ključno mjesto u kulturi i medijima. Generacija X, malobrojnija i s manjim društvenim utjecajem, ostala je u sjeni. Premlada da bi bila važna kada su se donosile odluke, a prestara da bi predstavljala ‘novo’ kada su promjene napokon stigle. Uvijek na margini, iako je upravo ona nosila najveći dio produktivnosti i odgovornosti«, napominju iz »Obitelji i medija«.
Današnji pedesetogodišnjaci i šezdesetogodišnjaci bili su prvi koji su svjedočili nestanku »poslova za cijeli život« i karijerama koje napreduju u linearnom smjeru. »Nisu bili digitalni urođenici; morali su sve učiti usput, u hodu. A kada su napokon uhvatili korak, milenijalci i generacija Z već su podigli ljestvicu«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Stoga se ta generacija opravdano osjeća u susretu s digitalnom generacijom gurnuta nekako u stranu. Nametnuta je percepcija koja je surova. »Prestari su da bi bili inovatori, premladi da bi se povukli, ali i nikada u potpunosti konkurentni u jeziku digitalne kulture koji se neprestano mijenja«, dodaju iz »Obitelji i medija«.
56 % građana EU-a
osnovne digitalne vještine. To pokazuje da je znatan udio odraslih ostao
isključen iz »stvarne digitalizacije«. Biti povezan ne znači automatski biti
i digitalno kompetentan, podsjećaju iz »Obitelji i medija«.
Objava GENERACIJA X JOŠ UVIJEK TRAŽI MJESTO U DIGITALNOM SVIJETU (1) Uhvatili su korak, ali milenijalci i generacija Z podigli su ljestvicu pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
