U fokusu novoga broja je apostolski pohod pape Lava XIV. Španjolskoj.
Veličanstvenim misama, klanjanjima i procesijama diljem domovine hrvatski su vjernici i ove godine slavili Tijelovo. No ovogodišnja svetkovina Tijela i Krvi Kristove proslavljena je u znaku javnosti manje znana jubileja: 25 godina otkako je taj euharistijski četvrtak u državni kalendar upisan kao neradni dan. Tko pomisli da je uvođenje Tijelova kao neradnoga dana u Republici Hrvatskoj povlastica tek tako dana Katoličkoj Crkvi, mogao bi se razočarati. Put do Tijelova kao neradnoga dana išao je posve drugom trasom – preko Dana državnosti. Kako je Tijelovo postalo državnim blagdanom, Glas Koncila zamolio je pojašnjenje kardinala Josipa Bozanića, koji je tada kao zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije bio neposredno uključen u ključne procese.
Benediktinsku kontemplativnost i franjevačku aktivnost, tradicionalnu liturgiju i misijsku službu sjedinjuje tanzanijska redovnička družba Misionara svetoga Križa, čiji je vrhovni poglavar o. Antonius Maria Mamsery u povodu svećeničkoga ređenja njezina prvoga hrvatskoga člana pohodio Zagreb. U razgovoru koji se dotaknuo procvata afričkih zvanja i trenutačnih »liturgijskih ratova« o. Mamsery osvrnuo se i na evangelizacijsku snagu tradicije. »Mnogo je muslimana koji su se, poslavši djecu u naše škole, oduševili ljepotom liturgije te se poželjeli krstiti. To dokazuje da evangelizacija ne ovisi toliko o onome što govorimo koliko o onome što činimo«, zaključuje.
Svećenik Spencer Howe koji je s protestantizma prešao na katoličanstvo, govori o svjedočenju vjere u današnjici i izazovima s kojima se Crkva susreće. Njegovo je zvanje proklijalo prije 20 godina u »svećeničkoj rupi«, a danas propovijeda put ljepote.
S početkom Svjetskoga nogometnoga prvenstva otvara se i lipanjsko izdanje Prilike. U rubrici Politika ta se tema promatra ne samo kao najvažnija »sporedna stvar na svijetu«, nego i kao protuodgovor na krize današnjice – ratove, neriješena pitanja, političke podjele… Prilika je pozornost pridala i ekološkim temama, osobito razlikovanju između vjerničke pasivnosti glede zaštite okoliša i neumjerenoga ekološkoga aktivizma. Trauma izdaje analizira se iz psihološke perspektive. U Prilici se piše i o potencijalima prirode kao terapije koja je dostupna svima, problematičnoj kulturnoj ponudi u Beču i velikom Vladimiru Nazoru kao pjesniku hrvatskih kraljeva.
Objava Glas Koncila br. 24/2026. pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
