Unatoč tomu što smo o »godišnjem dodatku« kao posebnom pravu korisnika mirovina već pisali, u provedbi toga prava postoje nejasnoće, a s tim u vezi i nepravde prema umirovljenicima, posebice zbog nerazlikovanja pojmova »mirovinski staž« u odnosu na ostale staževe koji se označavaju kao radni staž, staž osiguranja, posebni staž i povećani staž. Zato se događa da neki umirovljenici primaju manji godišnji dodatak od stvarno pripadajućega. Valja još napomenuti da se inozemni staž opravdano ne uzima u obzir za izračun visine godišnjega dodatka.
Radi lakšega razumijevanja navodimo puni tekst članka 92. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim se definira pravo na »godišnji dodatak«:
»(1) Korisniku mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu pripada pravo na isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu svake kalendarske godine za koju mu se isplaćivala mirovina.
(2) Visina godišnjega dodatka na mirovinu određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.
(3) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka kojemu svota mirovine nije određena na temelju mirovinskoga staža za određivanje mirovine godišnji dodatak određuje se na temelju 15 godina mirovinskog staža.
(4) Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine.
(5) Zavod godišnji dodatak na mirovinu isplaćuje u prosincu, bez donošenja rješenja.
(6) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka kojemu godišnji dodatak nije isplaćen prema stavku 5. ovoga članka dodatak će se isplatiti u mjesecu nakon prve redovne isplate mirovine.«
Prema stavku 3. toga članka visina godišnjega dodatka određuje se prema broju punih godina mirovinskoga staža. Polazeći od zakonske odredbe da je mirovinski staž sveobuhvatan jer u njega se ubrajaju svi posebni staževi, a osobito uvećani staž (popularno zvan beneficirani), godišnji dodatak mora biti određen u visini prema ukupnom mirovinskom stažu, a ne samo prema stažu osiguranja ostvarenu u radnom odnosu. Nažalost, događa se da se u nekim slučajevima visina godišnjega dodatka određuje bez uračunavanja beneficiranoga staža, dakle u manjim svotama.
Kako se prema odredbi stavka 5. ovoga članka godišnji dodatak isplaćuje bez donošenja posebnih rješenja, umirovljenici koji su na taj način zakinuti u pravilu to ne primjećuju. Prihvaćaju milost prema načelu »glavno da se nešto daje«. Zato se opravdano može postaviti pitanje: Ako nema rješenja, jer nema upravnoga akta, kako se žaliti?
Zakon o općem upravnom postupku (NN 49/09 i 110/21) u članku 12. stavak 3. i čl. 122. daje mogućnost podnošenja prigovora. U prigovoru treba navesti svoje osobne podatke i broj rješenja kojim je priznato pravo na mirovinu uz navođenje ukupnoga mirovinskoga staža prema kojem je trebalo izračunati visinu godišnjega dodatka. Preporučuje se zatražiti savjet odvjetnika. Mnogi se boje odvjetnika zbog visina njihova honorara. Nažalost neki nisu skloni uzimati u postupak predmete male vrijednosti, a to je slučaj godišnjega dodatka, iako imaju mogućnost naplate svoje usluge od protustranke, a to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Prema odredbi stavka 4. ovoga članka visina godišnjega dodatka treba biti određena najkasnije do 31. listopada ove godine. Vlada koja je zakonom ovlaštena utvrditi tu visinu predlaže da to bude 6 eura za jednu godinu mirovinskoga staža, dakle ista visina kao i prošle godine. Zato su već sada počela pregovaranja jer udruge i Sindikat umirovljenika traže da to bude 10 pa i više eura za jednu godinu staža, kako bi se uzela u obzir inflacija. Vlada će vjerojatno u zadnjem momentu nešto popustiti i svi će biti donekle zadovoljni jer će to prihvatiti kao neku vrstu božićnice ili 13. mirovine, iako to nisu iste stvari.
Na kraju se može postaviti pitanje kakav je to zakonski sustav mirovinskoga osiguranja u kojem se visina nekoga prava dogovara pogađanjem kao na tržnici, bez kriterija i objektivnih mjerila?
U slučaju prava na godišnji dodatak uz mirovinu Vlada se dovela u položaj »Bog iz stroja« (Deus ex machina) koji je u starogrčkim tragedijama rješavao bezizlazne situacije, protivno svakoj logici. Dakle u tim slučajevima glumac je igrao Boga.
Objava GLUMCI I DOHOTCI Godišnji dodatak i nejasnoće pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
