Građanska inicijativa »Gospić je naš dom« 5. rujna u Zagrebu organizira prosvjed »Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku«. Razlog održavanja prosvjeda potreba je za hitnom i trajnom sanacijom odlagališta opasnoga otpada u Gospiću. Organizatori prosvjeda ističu da žive na 50 metara od 37 000 tona opasnoga otpada i da to njima nije »tema«, nego »pitanje života«. Navode kako su građani zbog kaosa države i neodgovornoga odnosa dočekali da »vječne kemikalije uđu u podzemnu vodu prije nego što je itko išta poduzeo«. Kako bi upozorili na gorući problem s odlaganjem i sanacijom opasnoga otpada u Gospiću, odlučili su organizirati prosvjed u Zagrebu.
Obrana Gospića
Malo nakon najave prosvjeda inicijativa »Za Hrvatsku slobode« objavila je potporu javnih osoba i udruga prosvjedu koji organizira gospićka građanska inicijativa. Na popisu koji je objavljen 26. kolovoza nalazi se 145 javnih osoba te 69 organizacija i inicijativa. Na popisu su mahom javne osobe i organizacije koje pripadaju lijevoliberalnomu dijelu ideološkoga spektra u Hrvatskoj. Objavljivanje toga popisa bilo je dovoljno da se gorući problem s odlaganjem i sanacijom opasnoga otpada u Gospiću pretvori u prvorazredno ideološko pitanje.
Nakon objave popisa došlo je do negativne reakcije većega broja desnih aktera i digitalnih demagoga koji su prosvjed počeli prikazivati kao političku spletku i prijevaru. Prema njihovu tumačenju prosvjed su preuzeli »jugoslavenski«, »ljevičarski«, »prosrpski« i »protuhrvatski« akteri koji ga žele iskoristiti za svoje ideološke i političke ciljeve koji su protivni interesima Hrvatske i domoljubnih Hrvata. Iz građanske inicijative »Gospić je naš dom« odgovorili su da vole državu u kojoj žive i da su zbog toga i ustali. Spomenuta je inicijativa još 27. lipnja u Gospiću održala prosvjedno okupljanje »Hodaj za Liku« kako bi upozorila na problem s opasnim otpadom. To javno okupljanje poduprla je i gospićka župa Navještenja Blažene Djevice Marije. Na Facebook-stranici župe tada je rečeno da je riječ o »zajedničkom, mirnom prolasku građana kroz grad kojim se želi upozoriti na problem opasnoga otpada, zaštite tla i podzemnih voda, zdravlja ljudi i sigurnosti života u Gospiću i Lici«. »To nisu pitanja koja se tiču samo nekih ljudi, nego svih nas, naših obitelji, djece, zemlje, vode i budućnosti kraja u kojem živimo«, stajalo ja na stranicama župe. Na Facebook-stranici inicijative vidljivo je da je riječ o širokom i ideološki nedefiniranom društvenom pokretu koji prenosi tekst u kojem se citira Ante Starčević i dijeli video potpore Darka Rundeka koji podiže stisnutu šaku kao simbol komunističkoga antifašizma. Vidljivo je da gospićka građanska inicijativa svoj prosvjed za zaštitu zdravlja i okoliša uspoređuje s obranom Gospića na početku Domovinskoga rata. Na Facebook-stranici inicijative ističe se da 35 godina poslije obrane Gospića opet brane svoj dom.
Pouka poreza na nekretnine
Pitanje je kako se dogodilo da prosvjed građanske inicijative iz jedne od najdesnijih hrvatskih regija neki počnu tumačiti kao »jugoslavensku« i »ljevičarsku« ujdurmu. Kako se prosvjed koji se legitimira pozivanjem na obranu Gospića od velikosrpske agresije može prikazivati kao implicitno »protuhrvatski« i »prosrpski«? Odgovor se nalazi u odnosu između političkih identiteta i političkih stajališta u Hrvatskoj.
U svojem radu o utjecaju ekonomskih stajališta na politiku u Hrvatskoj politolog Marko Grdešić ističe da su simboličke, vrijednosne i kulturne teme glavno polje na kojem se formiraju politički rascjepi u Hrvatskoj. Na tim se temama formiraju i politički identiteti hrvatskih građana. Razmatrajući odnos između postojećih političkih identiteta i ekonomskih stajališta hrvatskih građana, Grdešić objašnjava da u tom odnosu politički identiteti imaju primat. Građani su čak skloni mijenjati svoja ekonomska stajališta ovisno o poziciji koju u tom trenutku zauzima »njihova« stranka. Primjerice kad je porez na nekretnine predložio SDP, protivili su mu se birači HDZ-a, a kad ga je predložio HDZ, protiv su bili birači SDP-a.
Zemlja koja se »prelijeće«
Najavljeni prosvjed inicijative »Gospić je naš dom« tipični je primjer društvenoga pitanja u kojem se stajališta zauzimaju na temelju formiranoga političkoga identiteta. Znatan dio desnokonzervativnoga biračkoga tijela prosuđuje prosvjed prema potpori lijevoliberalnih političkih i društvenih aktera. Njima prosvjed ima negativnu političku konotaciju jer ga podupiru akteri koji imaju lijevoliberalna stajališta i žele smijeniti HDZ s vlasti. Da u nekim drugim okolnostima isti takav prosvjed podupire HDZ, desnokonzervativni bi ga birači doživljavali pozitivnim. No tada bi mu se protivili lijevoliberalni birači.
U javnom diskursu u SAD-u postoji pojam »flyover country« koji označava dijelove države koji se samo prelete na putovanjima između velikih urbanih središta. To je područje u kojem živi tradicionalna srednja klasa odnosno »obični ljudi« koji se često prikazuju kao nazadni i pasivni zbog svoje tradicionalnosti i izoliranosti. Ljudi u takvim područjima uglavnom su okrenuti konzervativnim, a ne progresivnim političkim opcijama.
Nema prikrivenih ideoloških ciljeva
Zbog svojih prostornih, kulturnih i političkih obilježja Lika se može smatrati hrvatskom inačicom »flyover countryja«. No Gospićani i Ličani pokazali su da nisu provincijalni i pasivni, nego odlučni i aktivni u borbi za zaštitu okoliša te siguran i dostojanstven život u svojem Gospiću i Lici. Njihova egzistencijalna borba za zdravlje i okoliš nema prikrivene ideološke i političke ciljeve i treba je gledati neovisno o formiranim političkim identitetima.
Objava GOSPIĆANI I LIČANI Odlučni i aktivni u borbi za dostojanstven život pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
