Kada se govori o izgubljenom blagu, prosječnomu konzumentu medija na um će najčešće pasti egzotične lokacije poput skrivenih pećina i potopljenih brodova. No mnogima na um ne će pasti crkva, a nekmoli – sjemenište. Ipak, upravo je zagrebačko Grkokatoličko sjemenište posljednjih mjeseci poprištem otkrića neprocjenjivoga blaga. Naime kustos sjemenišnoga Sakralnoga muzeja Dražen Zetić dao se na pozamašan posao proučavanja i dokumentiranja umjetničke i liturgijske, knjižne i povijesne građe, koja se upravo zbog svojega bogatstva i ne da čitava prikazati u gornjogradskom muzeju. Novopronađeno blago dijelom je ostavštine protojereja stavrofora Zlatka Latkovića, ali i drugih znamenitih grkokatoličkih svećenika, a među dragocjenostima za čitatelje Glasa Koncila ekskluzivno smo istaknuli najzanimljivije artefakte.
Latkovićeva zbirka još čeka dostojan prostor
U skladu s istočnom tradicijom Grkokatoličke Crkve središnji su izlošci Sakralnoga muzeja uz sakralna platna simbolista Ivana Tišova upravo ikone iz zbirke svećenika i umjetnika Zlatka Latkovića. No manje je poznato da je u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu deponiran i znatan dio goleme Latkovićeve grafičke zbirke, čija je vrijednost svojedobno bila procijenjena na gotovo 90 tisuća eura. Tijekom pastoralnoga djelovanja u Berlinu od 1963. do 1981. Latković je naime pribavio više od 900 grafičkih listova u rasponu od bakropisa Albrechta Dürera i drvoreza Lucasa Cranacha do litografija Maxa Ernsta i gravura Salvadora Dalija, a u zbirci su zastupljeni čak i hrvatski stari majstori Federiko Benković i Andrija Medulić.
No Zlatko Latković u Berlinu nije otkupljivao samo umjetničke grafike, nego i zemljovide i druge stare dokumente, a čini se da je kolekcionarsku strast gajio i prema inkunabulama. Točnije rečeno, Latković je otkupljivao skupocjene drvorezne ilustracije koje su izrezivane iz najranijih plodova europskoga tiskarskih umijeća – u rasponu od minijatura do čitavih stranica. U zbirci Sakralnoga muzeja tako se nalaze i dijelovi »Neslaganja svetih naučitelja Jeronima i Augustina« Filippa Barbierija iz 1481., »Života Kristova« Ludolfa iz Saske iz 1488., Petrarkina »Trijumfa ljubavi« iz 1492. te »Nürnberške kronike« Hartmanna Schedela iz 1493… Sažeto bi se moglo reći da bi već i predstavljanje Latkovićevih izrezaka zauzelo čitav prostor muzeja.
Pergamene koje zazivaju istraživače
Drevnošću se među blagom Sakralnoga muzeja Grkokatoličkoga sjemeništa ističu tek nedavno otkrivene pergamene iz ostavštine Zlatka Latkovića. Riječ je o četirima vrlo očuvanim rukopisnim listovima iz 15. ili 16. stoljeća s iluminiranim inicijalima i neumatskim zapisima, izrezanim vjerojatno iz latinskoga himnala franjevačke provenijencije, prema pretpostavkama više stručnjaka koji su vanalizirali pergamene. Uz dijelove himna »Kog zemlja, more, zvjezdan svod« na pergamenama se tako u gotičkoj minuskuli javljaju i petrovski hvalospjev »Čuj milostivo, Petre, blažen Pastiru« te napjevi za blagdane sv. Marije Magdalene, sv. Klare Asiške i Rana sv. Franje. Floralni inicijali u crvenoj, zelenoj i plavoj tinti upućuju na to da su dijelom istoga skriptorija i očuvane pergamene psaltira s ulomcima Psalma 18 i Psalma 19. Za razliku od mnogih otkupljenih grafika Latković nije ostavio nikakvu bilješku uz pergamene te se o njihovu podrijetlu nažalost može tek nagađati.
Leksikografsko blago bez takmaca
Premda se njime nesumnjivo služio istraživač teoloških i liturgijskih tema, rječnik nije ograničen samo na eklezijalnu terminologiju. Sudeći prema završnoj signaturi, dovršen je 18. svibnja 1890., a teško čitljiva početna signatura daje zaključiti da je rad na njemu započet 18. ožujka 1885. Tek taj podatak otkriva fascinantnost artefakta: poznati »Lexicon linguae slovenicae veteris dialecti«, s prijevodima staroslavenskih riječi na latinski, tek je tridesetak godina ranije u Beču objavio Slovenac Franc Miklošič, a jedini usporedivi suvremeni dokumenti u Hrvatskoj – latinsko-staroslavenski rukopisni rječnici Josipa Vajsa i Dragutina Antuna Parčića – višestruko su manjega obuhvata, s tumačenjima na glagoljici i ćirilici.
Objava INKUNABULE, PERGAMENE I RUKOPISNI RJEČNIK Neprocjenjivo blago grkokatoličkoga Sakralnoga muzeja pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
