KAZNENO DJELO POD VALUTOM »KONZULTACIJA« Surogat-majke iz Ukrajine ilegalno reklamirane Hrvaticama

Kada je 23. kolovoza u Slobodnoj Dalmaciji članak Kristine Zanete upozorio na ilegalno oglašavanje preko društvenih mreža surogat-aranžmana u Ukrajini ciljanoj skupini žena u Republici Hrvatskoj, u kojoj je oglašavanje surogatstva izrijekom zabranjeno, javnost je dobila priliku informirati se o sofisticiranom obliku trgovine ljudima uz primjenu reproduktivnih tehnologija. Tvrtka IVMED ženama je u oglasu surogatstvo u Ukrajini ponudila kao »liječenje neplodnosti«, predstavivši ga kao »sigurnu, legalnu i znatno povoljniju alternativu« nego u SAD-u i Meksiku, s ciljem »iskusiti sreću imanja i odgoja vlastitog djeteta«, pri čemu se o paru koji naručuje i plaća dijete govori kao o »budućim roditeljima«. Neki su povezali tu vijest s nedavnom viješću da je poznati hrvatski arhitekt postao ocem, kada je vrativši se iz Amerike objavio sretnu vijest, bez ikakve natruhe – verbalne ili slikovne – da postoji majka njegova sina, uz navod više medija da dotični svoj privatni život drži podalje od javnosti. Analitika tvrtke Meta pokazuje da je oglas agencije IVMED na hrvatskom jeziku prikazan oko 200 000 puta, a ciljana su skupina bile žene u dobi od 25 do 54 godine. Surogat-majka u Ukrajini može postati žena koja već ima vlastito dijete, mlađa od 35 godina, a od ukupne cijene aranžmana surogat-majka u Ukrajini dobiva 30 do 50 posto. Pritom je važno napomenuti da je tvrtka IVMED registrirana kao konzultantska agencija, a ne kao zdravstvena ustanova, zbog čega platforma Meta nije prepoznala njezin oglas kao osjetljiv medicinski sadržaj.

Hrvatski zakoni zabranjuju reklamu surogatstva

Hrvatski Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji izrijekom zabranjuje surogatstvo, kao i javne oglase kojima se traži ili nudi usluga rađanja djeteta za drugoga, kao i ugovaranje toga (Čl. 31, st. 1-3). Kazneni pak zakon o »zamjenskom majčinstvu« govori u članku o trgovanju ljudima (čl. 106; st. 1-2). Također mjerodavni zakon propisuje da »se kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje i na svaku pravnu osobu za kazneno djelo počinjeno na području Republike Hrvatske za koju postoje pretpostavke kaznene odgovornosti prema posebnom zakonu«. Meta međutim ugovorom odgovornost prebacuje na oglašivača, koji bi se trebao pridržavati zakona države u kojoj oglašava. Nakon što je novinarka Zaneta prijavila oglas Meti, dobila je robotski odgovor da ne vide ništa sporno u priloženom oglasu. Agencija za elektroničke medije na upit je ustvrdila da nije odgovorna za oglašavanje na međunarodnim platformama te je uputila na Ministarstvo zdravstva. To je Ministarstvo odgovorilo da je »objavljivanje usluga surogat-majčinstva (zamjenskoga majčinstva) objavljivanje nezakonitoga sadržaja te se protiv pružatelja usluga posredovanja može izdati nalog za djelovanje protiv toga sadržaja«.

Skandali surogatstva: beba Gammy, beba M i beba Gabriel

Komercijalno surogatstvo na stranicama američkih agencija opisuje se terminom »putovanje« koji signalizira da je surogatska trudnoća lijepo zajedničko putovanje surogat-majke i para koji je naručio dijete. Jedna britanska agencija za surogatske ugovore nosi naziv »Sjajni početci« te tvrdi da je posvećena »sigurnomu stvaranju obitelji«. Stvarnost međutim demantira te eufemizme. Međunarodna praksa komercijalnoga surogatstva dovela je do poznatih bioetičko-pravnih skandala – primjerice slučaja »bebe Gammy« 2014. i »bebe M« 2025., zbog kojih su neke zemlje, u ovom slučaju Tajland, zabranile komercijalno surogatstvo za strane državljane, što je kasnije učinila i Indija.

Beba Gammy bio je dječak čija je majka nosila blizance za naručiteljski par iz Australije. Pokazalo se da jedno od dvoje blizanaca, dječak, ima Downov sindrom, zbog čega su naručitelji tražili od surogat-majke da pobaci dječaka kako bi oni uzeli samo djevojčicu, što je majka odbila. U slučaju bebe M američki je par dijete, dobiveno uz pomoć surogat-majke, 2019. prodao drugomu paru u Velikoj Britaniji za višestruko veću svotu od 75 tisuća dolara. Kalifornijski je par isprva stupio u kontakt sa ženom koja je za potrebe medija nazvana Carol-Anne Kelly te se izjasnio da očajnički želi dijete. Kada je Carol-Anne Kelly pristala da za 40 tisuća dolara postane surogat-majkom te rodila dječaka, stvari su krenule neočekivanim tijekom. Doznala je da je posrijedi prijevara. Poslije se ispostavilo da je američki naručitelj djeteta bio davatelj sjemena i time biološki otac, a njegova supruga nije bila neplodna. Američki je par inscenirao priču kako bi se zaobišli zakoni i kako bi prenijeli dijete u Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je komercijalno surogatstvo zabranjeno. Kelly se osjećala prevarenom i 2025. odlučila je javno progovoriti nakon što je doznala da nije jedina kojoj se to dogodilo. Govoreći o razlozima svojega pristanka na surogatstvo, navela je »toksičnu empatiju«. Rekla je i da »nije moguće ne zavoljeti dijete koje nosiš«. Iste je godine Kim Cotton, prva surogat-majka u Velikoj Britaniji, zatvorila agenciju konstatiravši da mnogi parovi žele dijete, a nije lako pronaći surogat-majke. Britanski je sud 2025. dodijelio roditeljska prava starijemu paru – oboje su imali 72 godine – nakon što je šest mjeseci prije toga dijete rodila surogat-majka u SAD-u, kako je javio The Times. Posljednji je slučaj koji je globalno odjeknuo bila vijest da je 12. kolovoza McKennu West, medicinsku sestru iz Aljaske, tužio naručiteljski par jer je odbila prije rođenja usmrtiti dječaka Gabriela koji je bolovao od ozbiljne, ali izlječive srčane mane. Umjesto pobačaja otišla je u drugu saveznu državu i rodila dječaka. U ugovoru koji je McKenna West potpisala navedeno je da par može od surogat-majke tražiti pobačaj u slučaju oštećenja ploda, javio je NBC News. Započela je pravna borba koja još traje, a dječak je u međuvremenu operiran.

Poveznica feministkinja i »pro life« pokreta

Velika većina surogat-majki dolazi iz siromašnijih zemalja, a rađaju djecu za bogatije naručitelje, stoga je ispravan opis onoga što se događa iznajmljivanje maternice i trgovanje djecom. U većini europskih zemalja surogatstvo nije legalno. Oplodni turizam i reprodukcijski kolonijalizam dobar su opis odlaska u ratom pogođenu i relativno siromašnu Ukrajinu, gdje će dijete za bogatoga pojedinca ili par roditi financijski motivirana žena. Osim izrabljivanja omogućenoga financijskom moću, golem je problem poricanje dostojanstva majke i djeteta, trudnoće i rađanja te iskrivljavanje biti roditeljstva. Surogatstvo – koje uključuje izvantjelesnu potpomognutu oplodnju – razdvaja bračni čin od rađanja, trudnoću od rađanja, genetsko majčinstvo od gestacijskoga, što je unaprijed planirano, radi ostvarenja želje naručitelja, premda nije u najboljem interesu majke i djeteta. To znači da u začeću, rađanju i odgoju djeteta može sudjelovati do pet različitih »roditelja«: biološka majka, surogat-majka, skrbnica, biološki otac i skrbnik. Argument da bi ljudi trebali biti slobodni sklapati ugovore – primjerice, ugovor o surogatstvu – ne stoji ako su ti ugovor dehumanizirajući i ponižavajući.

Tijelo nije stroj, a trudnoća nije industrija

Temeljni nesporazum u surogatstvu poistovjećivanje je biologije s tehnikom. Tijelo žene promatra se kao stroj u koji se bez štete može staviti oplođena jajna stanica, »odraditi« trudnoća, a nakon poroda dijete dati drugima. To je sve samo ne prirodno i dobro, jer trudnoća je proces u kojem se dijete i majka fiziološki i emocionalno intenzivno povezuju. Blizina majke djetetu nakon poroda, što uključuje i dojenje, neizmjerno je važna za psihološku i zdravstvenu dobrobit majke i djeteta. Odvojiti novorođenče od majke koja ga je rodila znači poreći sve što dokazuje znanost i tisućljetno ljudsko iskustvo.

Epigenetika i psihologija ne računaju se?

Surogatstvo je zanimljiv primjer u kojem se svjesno i namjerno ignoriraju znanstvene spoznaje koje se inače uvelike navode. Epigenetika je suvremena znanost koja dokazuje da uvjeti u okolini – što uključuje i psihološko stanje majke tijekom trudnoće – utječu na prepisivanje gena nerođenoga djeteta. Isto je tako poznato da najranija povezanost s majkom utječe na razvoj privrženosti djeteta. Ne začuđuje stoga što je kanadska studija iz 2024. pokazala da surogatske trudnoće, kao i trudnoće postignute začećem medicinski pomognutom oplodnjom, imaju povećan rizik od komplikacija u vidu veće vjerojatnosti prijevremenoga poroda, krvarenja i preeklampsije.

Objava KAZNENO DJELO POD VALUTOM »KONZULTACIJA« Surogat-majke iz Ukrajine ilegalno reklamirane Hrvaticama pojavila se prvi puta na Glas Koncila.