Štrajk je oblik prosvjeda radnika, službenika ili namještenika, ali i svih drugih koji rade za plaću, protiv poslodavca, neovisno o tome je li poslodavac država, javna ustanova, poduzeće ili bilo koji privatnik. Dakle to je u pravilu sukob između zaposlenika i poslodavca koji se nije mogao riješiti međusobnim dogovorom. Oblik štrajka može biti u oblicima obustave rada ili raznim drugim oblicima prosvjeda. Najčešći su uzroci štrajka plaće i loši uvjeti rada ili otpuštanje radnika.
Zato štrajk treba razlikovati od bojkota, kojim se pozivaju građani (dakle ne samo radnici) da ne kupuju određene proizvode trgovačkih lanaca, da se ne koriste uslugama banaka, ne kupuju gorivo na određenim crpkama, ne ulaze u određene kafiće ili restorane i slično, kako bi se bojkotirane prisililo da smanje ili ne podižu cijene svojih proizvoda ili usluga. Podsjećamo na neuspjeli bojkot koji je organizirala platforama »Halo inspektore«, koji je bio neke vrste lakrdija, odnosno neuspjelo skretanje pozornosti na sporedne probleme.
Za razliku od bojkota, u štrajkovima su sporovi zbog plaća i uvjeta rada najvažniji uzrok obustave rada. Takav je i slučaj aktualne obustave rada u Zagrebačkom električnom tramvaju i Čistoći zbog nezadovoljstva plaćama.
Sindikati u ime radnika traže povećanje plaća, a poslodavac to ne prihvaća. Zato je slijedio štrajk, kojim je obustavljen promet u Zagrebu i odvoz smeća, uz određene iznimke. Posljedično nastaje međusobno optuživanje i pitanje zakonske opravdanosti štrajka uz sumnju i optužbe na moguću političku pozadinu.
Međutim nitko ne postavlja pitanje njegove moralne opravdanosti, posebice u odnosu na propratne štetne posljedice za ostale građane (dolasci u bolnice na naručene preglede i operacije), uredan dolazak u škole i dječje vrtiće, redovit dolazak zaposlenih na posao (štetu trpe i poslodavci) i slično.
Nitko ne osporava pravo na štrajk jer brojni međunarodni dokumenti, uključujući i Katoličku Crkvu, odobravaju pravo radnika na štrajk, uključujući i hrvatske zakonske propise. Podsjećamo da već 1891. g. enciklika »Rerum novarum« poziva državu i poslodavce da poštuju zahtjeve za »pravednom plaćom«, koja će omogućavati radniku i njegovoj obitelji dostojan život.
Također se upozorava da ako se ne poštuje načelo »pravedne plaće«, dovodi se u opasnost javni red, mir i poredak te se prognozira opasnost od prevrata i revolucija, što se kasnije i događalo.
I u drugim crkvenim dokumentima upozorava se da u slučajevima ekonomskih i socijalnih sporova treba pokušati ponuditi i mirna rješenja iskrenim dijalozima, a štrajk treba ostaviti kao zadnje rješenje radi ostvarenja pravednih zahtjeva radnika.
U sadašnjem slučaju štrajka vozača autobusa i tramvaja te radnika Čistoće u Zagrebu postavljaju se dva pitanja: zakonitost štrajka i pravednost plaća.
Problem zakonitosti aktualnoga štrajka posljedica je nedorečenih zakonskih propisa, odnosno nepostojanja posebnoga zakona o štrajku. Naime Ustav RH u članku 61. stavak 1. samo uopćeno propisuje: »Jamči se pravo na štrajk«, a Zakon o radu u člancima od 205. do 220. nešto detaljnije razrađuje postupak i načine rješavanja sukoba vezanih uz štrajk. Međutim to nije dovoljno za tako važne probleme vezane uz štrajk, pravednost plaća i druge brojne probleme vezane uz razloge štrajka. Posebno nije dovoljno razrađen način rješavanja sukoba zaposlenika i poslodavaca ni sukoba zaposlenika i države kada se radi o namještenicima u javnim ustanovama i državnim službenicima. Brojne europske države imaju posebne zakone o štrajku, pa i susjedna Bosna i Hercegovina.
Glede »pravednosti plaća« spor i nejasnoće nastaju ako se plaće zagrebačkih štrajkača stave u odnos prema plaćama takvih zaposlenika u drugim gradovima Hrvatske. Mogla bi nastati lančana reakcija za traženjem većih plaća u tim siromašnijim gradovima. Počele su već i usporedbe u odnosu na plaće u drugim profesijama kao npr. s plaćama učitelja, medicinskih sestara, pa i mladih znanstvenika u visokim obrazovnim ustanovama. Udovoljavanjem svim ostalima bit će probijeni lokalni proračuni uz istodobnu potrebu povećavanja cijena komunalija (čistoća, plin i dr.).
Zato se treba nadati da će zagrebački sukob biti brzo okončan, odnosno da će pokrenuti sudski spor biti riješen na pravedan način.
Objava LANČANA REAKCIJA Štrajk i bojkot pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
