Pita li se tko jesu li važniji parlamentarni izbori krajem listopada u susjednoj Srbiji ili »međuizbori« početkom studenoga u dalekom SAD-u, odgovor bi mogao potražiti kod većine hrvatskih medija koji su preokupirani politikom u Srbiji i zasigurno će biti usredotočeni na te izbore, koji ne će donijeti bitne promjene u srpskoj vlasti i politici. No ipak su mnogo važniji izbori u SAD-u.
Na polovici predsjednikova mandata
U SAD-u se 3. studenoga održavaju izbori za novi saziv Zastupničkoga doma (donji dom parlamenta) i za 35 od 100 mjesta u Senatu (gornji dom parlamenta). Također se biraju guverneri (čelnici izvršne vlasti) u 36 od 50 saveznih država. Republikanska stranka trenutačno ima tijesnu većinu u Zastupničkom domu i nešto osjetniju većinu u Senatu. Republikanskoj stranci pripada i trenutačni predsjednik SAD-a Donald Trump.
Izbori koji se održavaju 3. studenoga nazivaju se »međuizbori« jer se održavaju na polovici mandata američkoga predsjednika. U ovom se slučaju radi o polovici mandata predsjednika Trumpa koji je 2024. izabran na drugi predsjednički mandat. Međuizbori u SAD-u služe kao politički barometar kojim se mjeri političko raspoloženje građana prema trenutačnomu predsjedniku i predviđaju trendovi za buduće predsjedničke izbore.
Ekonomska prevaga
U SAD-u se izbori često zasnivaju na ekonomskom glasovanju, što je najbolje izraženo u glasovitoj političkoj krilatici »It is the economy, stupid!« (»Ekonomija je bitna, glupane«). Krilaticu je smislio James Carville, strateg uspješne izborne kampanje demokratskoga kandidata Billa Clintona na američkim predsjedničkim izborima 1992. Politologinja Mirjana Kasapović definira ekonomsko glasovanje kao oblik biračkoga ponašanja na koje presudno utječu ekonomski uvjeti života. Teorija ekonomskoga glasovanja polazi od postavke da postoji sustavna povezanost između potpore birača vlasti na izborima i ekonomskih varijabli poput nezaposlenosti, inflacije i ekonomskoga rasta. Ako je suditi prema trenutačnom odnosu američkih birača prema ekonomskomu stanju u SAD-u, skori bi međuizbori mogli biti ozbiljan izazov za vladajuće republikance.
Kad se ekonomija doživi kao »tako-tako«
Prema pisanju najtiražnijih američkih novina »The Wall Street Journal« (WSJ), među američkim se biračima dogodio velik zaokret u gledanju na sposobnost Republikanske stranke za upravljanje američkim gospodarstvom.
Brojne ankete pokazuju da više birača vidi Demokratsku stranku kao sposobniju za upravljanje gospodarstvom nego republikance, što je rijedak slučaj u proteklom razdoblju. Prvi put od 2010. ankete Fox Newsa pokazuju da birači smatraju demokrate boljima u upravljanju ekonomijom nego republikance. Demokrati su imali prednost od 4 postotna boda u travnju, odnosno 9 postotnih bodova u srpnju. Tijekom 2022. i 2023. republikanci su imali prednost od 15 postotnih bodova u odnosu na demokrate.
WSJ ističe da se stanje američkoga gospodarstva u drugom Trumpovu mandatu prema glavnim pokazateljima može opisati kao »tako-tako«. No raspoloženje Amerikanaca kad je riječ o ekonomskom stanju puno je gore od samih ekonomskih pokazatelja. U više je istraživanja samo oko četvrtine ispitanika ocijenilo ekonomsko stanje kao izvrsno ili dobro, a tri su četvrtine ispitanika rekle da je stanje zadovoljavajuće ili loše.
Musliman u utrci za senat
WSJ donosi i rezultate istraživanja prema kojima bi približno jedan od pet birača koji naginju republikancima mogao ne izići na izbore ili ne glasovati za republikance, uglavnom zbog zabrinutosti za ekonomsko stanje. No kad to usporede s politikom Demokratske stranke, oko 60 posto takvih se birača vraća republikancima. WSJ zaključuje da je ekonomsko stanje velik izazov za vladajuće republikance, no demokrati još nisu iskoristili taj politički potencijal. Unutar Demokratske stranke vodi se borba između centrista i demokratskih socijalista oko smjera stranke u ekonomiji i ankete pokazuju da birači nemaju jasna stajališta o toj stranci.
Sukob između centrističke i ljevije (progresivne) struje unutar demokrata najbolje se ogleda u kandidaturi Abdula El-Sayeda za senatora iz države Michigan. El-Sayed je na predizborima u Demokratskoj stranci pobijedio centrističku protukandidatkinju koju je podupirao stranački establišment. El-Sayed je svojedobno podupirao pokret »Defund the police« koji je zagovarao oduzimanje javnih sredstava policiji. El-Sayed je oštar kritičar Izraela i zauzima se za ukidanje američke državne agencije ICE koja je zadužena za provođenje imigracijskih zakona. El-Sayed zagovara reguliranje kapitalizma i snažniju redistribuciju društvenoga bogatstva, no sebe ne smatra socijalistom. Nakon osvojene nominacije za demokratskoga kandidata El-Sayed je ublažio retoriku i ako pobijedi republikanskoga protukandidata, postat će prvi musliman izabran u američki Senat.
Nezadovoljstvo jača ljevicu
Američki će birači na skorim međuizborima »kazniti« republikance zbog nezadovoljstva ekonomskim stanjem u državi. No to ne znači da će demokrati dobiti većinu i u Zastupničkom domu i Senatu. Demokrati su oslabljeni unutarnjim sukobom između centrističke i progresivne struje koja je radikalnija u pogledu redistribucije društvenoga bogatstva. Progresivna je struja liberalna i kozmopolitska u pogledu društvenih pitanja i njezina nadmoć unutar Demokratske stranke mogla bi pokrenuti novi val antropološke revolucije u SAD-u koji bi lako zahvatio i ostatak zapadnoga svijeta. Pobjeda Trumpa na predsjedničkim izborima 2024. bila je i izraz otpora prema dominaciji liberalne paradigme u ekonomiji i društvenim vrijednostima. No nezadovoljstvo Amerikanaca ekonomskim uvjetima života moglo bi ojačati lijevu varijantu vladajuće liberalne paradigme.
Objava NA POLA PUTA Američki birači »kaznit« će republikance, no to ne znači da će demokrati dobiti većinu pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
