Kada se govori o mršavljenju i održavanju zdrave tjelesne mase, najčešće se spominju pravilna prehrana i redovita tjelovježba. Međutim znanost posljednjih desetljeća sve više pozornosti posvećuje još jednomu važnomu čimbeniku – NEAT-u (engl. Non-Exercise Activity Thermogenesis), odnosno potrošnji energije tijekom svakodnevnih aktivnosti koje nisu planirano tjelesno vježbanje.
Pojam NEAT odnosi se na svu energiju koju organizam troši tijekom uobičajenih dnevnih aktivnosti, tijekom hodanja do trgovine, penjanja stubama, obavljanja kućanskih poslova, rada u vrtu, stajanja, gestikuliranja tijekom razgovora ili čak nesvjesnoga pomicanja nogu dok čovjek sjedi. Drugim riječima, riječ je o kalorijama koje čovjek ne troši u teretani ili tijekom rekreativnoga treninga, nego kroz svakodnevni život.
Koncept je početkom 21. stoljeća popularizirao američki endokrinolog dr. James Levine s Klinike »Mayo«, koji je pokazao da razlike u NEAT-u među pojedincima mogu biti vrlo velike. Njegova istraživanja otkrila su da osobe koje spontano više stoje, hodaju ili se kreću tijekom dana mogu potrošiti i do nekoliko stotina kilokalorija više od osoba koje većinu dana provode sjedeći. U pojedinim slučajevima ta razlika može dosegnuti i oko 700 kilokalorija dnevno.
Ukupna dnevna potrošnja energije sastoji se od nekoliko komponenata. Najveći dio odlazi na bazalni metabolizam, odnosno energiju potrebnu za održavanje osnovnih životnih funkcija poput rada srca, disanja i rada mozga. Slijedi energija utrošena na probavu hrane te energija potrošena tijekom tjelesne aktivnosti. Upravo unutar te posljednje komponente razlikujemo planirano vježbanje i NEAT.
Iako mnogi smatraju da je sat vremena treninga dovoljno za aktivan način života, stvarnost je često drukčija. Osoba može odraditi intenzivan trening ujutro, ali ostatak dana provesti sjedeći za računalom, u automobilu ili pred televizorom. U takvim okolnostima ukupna dnevna potrošnja energije može biti znatno niža nego kod osobe koja uopće ne trenira, ali tijekom cijeloga dana mnogo hoda, često ustaje, obavlja fizičke poslove ili se koristi stubama umjesto dizalom.
Suvremeni način života uvelike je smanjio razinu NEAT-a. Rad od kuće, automatizacija kućanskih poslova, internetska kupnja i sve veća uporaba automobila doveli su do toga da velik dio populacije provodi više od osam sati dnevno sjedeći.
Zanimljivo je da se sposobnost spontanoga kretanja razlikuje među ljudima. Na razinu NEAT-a utječu genetika, hormoni, dob, zanimanje, ali i čovjekovo životno okruženje. Upravo zato ne postoji jedinstven broj koraka ili univerzalna preporuka koja odgovara svima. Cilj je jednostavan – tijekom dana što češće prekidati dugotrajno sjedenje i pronaći prilike za dodatno kretanje.
No NEAT nije zamjena za strukturirano tjelesno vježbanje. Aerobni trening i vježbe snage i dalje ostaju ključni za očuvanje zdravlja srca, mišića i kostiju. Međutim znanstveni dokazi jasno pokazuju da je kombinacija redovitoga vježbanja i visoke razine svakodnevnoga spontanoga kretanja najučinkovitiji pristup očuvanju zdrave tjelesne mase i metaboličkoga zdravlja.
Možda upravo zato najveća tajna zdravoga načina života nije u jednom intenzivnom treningu dnevno, nego u stotinama malih pokreta koje čovjek čini od jutra do večeri. Upravo ti naizgled nevažni koraci čine razliku koju znanost naziva NEAT.
MALI SAVJETNIK Kako povećati dnevnu potrošnju energije bez treninga
Objava NAIZGLED NEVAŽNO, A ČINI RAZLIKU NEAT – skriveni saveznik u potrošnji energije pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
