U Krnici se osim župne crkve sv. Roka nalazi crkva sv. Josipa iz 19. st. s pročelnom praznom preslicom i mramornim oltarom na kojem je slika naslovnoga svetca s malim Isusom. Ispod njih nacrtani su likovi triju svetaca. U središtu je mjesta crkvica sv. Valentina, vjerojatno iz 19. st., jer je na mramornom oltaru pala iz sredine toga stoljeća slikara Venerija Trevisana (1797. – 1871.) iz Vodnjana. Uz lik sv. Valentina slika prikazuje Blaženu Djevicu Mariju, sv. Antuna Padovanskoga i još jednoga svetca. Slikar je uz oslikavanje vodnjanskih crkava nacrtao i palu oltara u župnoj crkvi Krnice na kojoj su prikazane sv. Agata, Lucija i Apolonija. Nekada zapuštena crkva sv. Valentina obnovljena je te ima novi krov. Ona je rustična mala četvrtasta građevina izgrađena od grubo tesanoga kamena s ulazom, jednostrukom preslicom bez zvona i dva četvrtasta bočna prozora. Začelni joj je zid ravan, a na bočnim stranama ima visoko postavljene polukružne prozore. Ispred crkvice nalazi se ploča s kratkim životopisom svetca iz 3. st., kojemu je blagdan 14. veljače.
Na području je živjela histarska etnička skupina, koja je nestala nakon rimskoga pohoda g. 177. pr. Kr. Kod Krnice su pronađena njihova dva natpisa posvećena jedinomu muškomu božanstvu Melosoku. Ostala su histarska božanstva bila isključivo ženski likovi te je to vrijedno otkriće prema kojem se smatra da je na tom mjestu bilo njihovo svetište i naselje. Iznad Krnice uzvisina je Glavica, na kojoj su pronađeni žarni grobovi i antička vila iz 1. st. iz vremena cara Tiberija.
Župa u Krnici sljednik je ukinutoga mutvoranskoga zbornoga kaptola, koji je postojao do g. 1787. Tada je sjedište župe iz Mutvorana premješteno u Krnicu. U Krnici je djelovalo šest bratovština, koje su se brinule o oltarima u crkvama.
Objava OBNOVLJENA NA PODRUČJU DREVNIH BRATOVŠTINA Grubo tesani kamen čuva spomen na sv. Valentina pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
