Krumpir (Solanum tuberosum, lat.), važna je prehrambena kultura i vrijedan izvor bioaktivnih spojeva koji imaju potencijalno povoljne farmakološke učinke. Posebno se ističu njegova antioksidativna, gastroprotektivna i protuupalna svojstva. Gomolji krumpira bogati su ugljikohidratima, ponajprije škrobom koji čini 70 do 80 posto suhe tvari, zatim bjelančevinama, među kojima se ističu globulini i patatin, prehrambenim vlaknima, vitaminima poput vitamina C i vitamina B-kompleksa te mineralima među kojima prevladavaju kalij, magnezij, fosfor, željezo i cink. U narodnoj medicini krumpir se primjenjivao na različite načine.
Sirovi naribani gomolji upotrebljavali su se u obliku obloga za ublažavanje temperature, opeklina, reumatskih bolova i oteklina, a sok od sirovoga krumpira upotrebljavao se kod gastritisa, želudčanoga ulkusa i žgaravice. Krumpir je bio i važna komponenta dijetalne prehrane kod osoba s povišenim krvnim tlakom, bubrežnim bolestima ili probavnim tegobama. Novija istraživanja potvrđuju da polisaharidi i fenolni spojevi iz krumpira mogu smanjiti želudčanu kiselost i potaknuti regeneraciju želudčane sluznice. Također, visok udio kalija u krumpiru pridonosi regulaciji krvnoga tlaka, a neka istraživanja upućuju na to da redovita konzumacija kuhanoga ili pečenoga krumpira bez dodatnih masnoća može povoljno utjecati na lipidni profil.
Dobro je znati…
Objava OD KUHINJE DO TIJELA Ljekovite moći krumpira pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
