Kod Barbarige u sjevernom dijelu južne Istre nalaze se bogata arheološka nalazišta iz rimskoga vremena i vremena ranoga kršćanstva. Na području Barbarige i Betige pronađeno je nekoliko rimskih vila, kršćanskih groblja, starokršćanskih bizantskih bazilika i benediktinskih samostana. Veleposjednička istarska obitelj Barbarigo na tim je prostorima u 16. st. imala zemlje, a prema njihovu imenu naselje je dobilo i ime. Do toga vremena ono se nazivalo »Punta Cissana«, za koju se smatra, zbog sudjelovanja istarskoga biskupa Vindemija 579. na sinodi u Gradu, da je bila biskupija do oko 700. godine. Drugi mogući lokalitet te biskupije je Cissa na Pagu kod Novalje. Obitelj Barbarigo preselila se u Veneciju, gdje joj se rodio sin Grgur (1625. – 1697., svetim proglašen 1959.), koji je bio nadbiskup Bergama i kardinal.
Lokalitet antičke crkve sv. Agneze nalazi se u središtu Betige, gdje je Arheološki muzej Istre u Puli izvršio iskapanja 2004./2005. godine. Tom je prilikom otkopana građevina 9 x 11,5 m izgrađena na živoj stijeni s bočnim kontraforima i dva začelna grobna mjesta. U prvoj fazi iz 2./3. st. građevina je bila mauzolej uz »villu rustiku«, a 538. bila je preinačena u ranokršćanski mauzolej. Kroz 5./6. st. bila je grobna kapela s okolnim grobljem (istraženo je sedam grobova). U sredini crkvice nalazio se podni višebojni mozaik. Njezin se južni zid naslanjao na trijem benediktinskoga samostana, koji je vjerojatno postojao u 7. st. U kapeli se nalazio i krsni zdenac iz 6./7. st. u koji se ulazilo kroz četvera vrata. U mauzolejskim grobovima pronađena su dva sarkofaga, od kojih je jedan datiran u 6. st.
Na području Barbarige vjerojatno se nalazilo »Seusovo blago«, vrijedno 45 milijuna engleskih funta, za koje se vodi dugogodišnji sudski spor povrata prijašnjoj Jugoslaviji, odnosno sadašnjoj Hrvatskoj.
Objava OD MAUZOLEJA DO GROBNE KAPELE Ostatci crkve sv. Agneze u Barbarigi (Betiga) pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
