Zabrinutost bi morala biti velika znajući da je u Hrvatskoj prosječno lakše nabaviti alkohol, cigarete i kanabis u odnosu na 37 zemalja koje su sudjelovale u europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD), koje je u 2024. provedeno među 113 882 učenika u dobi od 15 do 18 godina. Kako prenosi Marija Crnjak za Jutarnji list, 44 posto djece u Hrvatskoj do svoje 16. godine iskusilo je trovanje alkoholom, a 42 posto ih se napilo u zadnjih mjesec dana. Tako je Hrvatska pri vrhu ljestvice europskih zemalja po konzumaciji alkohola među djecom i adolescentima. Pa i nakon Mađarske i Slovačke hrvatski adolescenti prednjače i sa 43 posto učenika koji su pušili cigarete… Rani početak pušenja je prisutan, posebno među djevojkama, čija se dnevna stopa pušenja u dobi od 13 godina ili mlađoj zadnjih godina povećala. Konzumacija e-cigareta povećava se među adolescentima, s većim dijelom ranoga započinjanja i svakodnevne konzumacije… U prosjeku kod istraživanja 33 posto učenika uključenih u istraživanje ESPAD izjavilo je da je prvi put popilo alkoholno piće u dobi od 13 godina ili mlađoj, a 8 posto učenika izjavilo je da je doživjelo pijanstvo u istoj dobi.
Za tu sekundu se isplati učiti
Zabrinjavaju i podatci o stradanju djece u prometu. Ukupno 1557 djece lani je stradalo na hrvatskim cestama. Čak 88 razreda djece budući da je prosječan broj učenika u razredu bio 17,66, a trinaestero od njih više nikad ne će sjesti u školske klupe. Tragično je da većina djece stradava ondje gdje bi trebala biti najsigurnija, u autima svojih roditelja. »Nažalost, kako u ostatku života tako i u prometu, ljudi su postali sebični i netolerantni prema drugima – mislim da je to jednostavno takav odgoj i trend da ljudi samo gledaju sebe, svoj uspjeh, svoju promociju, gazeći druge. Tako je i u prometu. Svatko gleda da stigne što prije, da što uspješnije obavi svoje, ne mareći za druge. Ako vam se naprimjer automobil ili motocikl pokvari, u istočnim zemljama odmah priskoči i nekoliko ljudi u pomoć, pomogne vam besplatno, žrtvuje svoje vrijeme. U zapadnim zemljama, pa tako i kod nas, ljudi prolaze i nije ih briga«, rekao je inženjer prometa Goran Husinec. Prometna psihologinja Ljiljana Mikuš pojašnjava da se većina ljudi pomiri sa situacijom, prilagodi, trpi i šuti dok agresivni vozači divljaju cestama… Na raspolaganju su nam represivne mjere i strože kazne, ali dosadašnja iskustva s kažnjavanjem obijesne vožnje pokazuju da će unatoč visokoj kazni i dalje postojati pojedinci na koje kazne nemaju prevelik utjecaj, jer će ponašanje u prometu biti pod utjecajem njihove impulzivnosti, agresivnosti, bahatosti, nedostataka odgovornosti, poštovanja i osjećaja prema drugim ljudima.
Goran Husinec smatra da trenutačno vrlo slabo stojimo s prometnom edukacijom u školama, da bi djecu trebalo barem jedanaest tjedana tijekom cijeloga školovanja educirati o prometu, ovisno o uzrastu: one male učiti kako hodati cestom, a one veće kako voziti romobil, bicikl, automobil. »Iz svakoga školskoga predmeta greške se mogu ispraviti, samo iz prometa ne jer se tu gine u sekundi. Dovoljno je samo jedna sekunda i nedostatak prometnoga obrazovanja da dijete pogine ili ostane trajni invalid. Ako pogledamo što rade naprednije europske zemlje, vidimo da je prometna edukacija u školama zauzela konkretan položaj. Skandinavske države prednjače s prometnom edukacijom još u predškolskoj dobi. U tom smjeru ide još jedan hrvatski projekt, zasad u začetcima, koji se odnosi na prometu edukaciju predškolaca – kroz prometne radionice za djecu«, pojašnjava Sandra Mikulčić za Večernji list.
Stranci žele ostarjeti u Hrvatskoj
Poznato je da je deset posto stranih radnika u Hrvatskoj nezaposleno i ne zna se kakva je njihova sudbina. O tome u Jutarnjem listu piše Marija Crnjak. Iako u Hrvatskoj osjećaju manjinski stres, osjećaju se podređeno, imaju osrednju kvalitetu života, većinom žive od minimalca i nemaju vremena učiti jezik, većina stranih radnika iz Azije želi se u Hrvatskoj barem do mirovine ili čak do kraja života nastaniti i ovamo dovesti obitelj ili je tu zasnovati jer je Hrvatska za njih u usporedbi s njihovom domovinom – obećana zemlja. Pokazalo je to novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, predstavljeno na konferenciji u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Istraživanje je provedeno u prosincu i siječnju na uzorku od 400 sudionika u anketi, od čega su 83 posto bili muškarci: 50 posto ih je u Hrvatskoj manje od pola godine, a 39 posto između godine i dvije. Pritom je većina ispitanih s Filipina, iz Nepala i Indije, pa se to ne može smatrati reprezentativnim, napomenula je Iva Tadić iz Instituta prilikom predstavljanja istraživanja, koje ipak »dovoljno upućuje na kretanja na koja bi i institucije i poslodavci trebali obratiti pozornost«. Navela je i da se pokazalo da je unatoč općemu mišljenju da u Hrvatsku iz Azije dolaze samo niskokvalificirani radnici, zapažen broj onih sa srednjom školom ili višim obrazovanjem, »što znači da možda nismo iskoristili pun potencijal radnika«. »U anketi je 50 posto ustvrdilo da ima završenu srednju školu, a 35 posto se deklarira kao visokoobrazovani. Doduše, te kvalifikacije nismo im provjeravali«, upozorila je Iva Tadić.
Objava OD PROMETA DO MIGRACIJA Izazovi odrastanja u obećanoj zemlji pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
