Znanstveno je vijeće Instituta »Ruđer Bošković« (IRB) zatražilo da se pokrene postupak pred Etičkim povjerenstvom protiv hrvatskoga znanstvenika Tomislava Domazeta-Loše. I to sve (ili samo) zbog njegova intervjua objavljena, u svibnju 2025. godine, na portalu »Dijalog.hr«. Etičko je povjerenstvo, u vrijeme došašća 2025. godine, donijelo mišljenje da je javnim istupom Domazet-Lošo povrijedio odredbe Etičkoga kodeksa. Domazet-Lošo, smatraju, nije dovoljno jasno odvojio osobna stajališta od službenih stajališta IRB-a, a pojedine tvrdnje nije iznio s potrebnim znanstvenim oprezom. Mišljenje je Etičkoga povjerenstva postalo okidač stegovnoga postupka. Sada poznatomu znanstveniku sudi Stegovno povjerenstvo IRB-a, koje utvrđuje povrede radnih obveza i narušavanje ugleda Instituta.
Trenutačno Stegovno povjerenstvo IRB-a procjenjuje krivnju svojega zaposlenika i ravnatelju će Instituta predložiti izricanje sankcije. Stegovne sankcije mogu biti pisana opomena, opomena pred otkaz ugovora o radu i izbacivanje s institucije. Smrtna kazna nije na popisu mogućih stegovnih mjera. Prema tome Domazet-Lošo je zbog svojih glasnih tvrdnja da je »COVID-19 ratna operacija sotonina kraljevstva« proglašen, od strane svojih kolega, nemoralnim znanstvenikom.
Uskoro bi, zbog svoje izjave da »primanje COVID cjepiva stvara genetički modificiranoga čovjeka« mogao biti proglašen, od strane svojih kolega, neodgovornim radnikom.
Institut se ogradio od izjava svojega zaposlenika, ali to, čini se, nije bilo dovoljno znanstvenim predatorima. Vlasnici su se znanstvene istine odlučili obračunati s herezom, religijskim uvjerenjima, neortodoksnim stajalištima, vrijednosnim sudovima, osobnim svjedočanstvima… Znanstvenici Instituta prekoračili su svoje ovlasti i okupirali prostor koji je obilježen slobodom mišljenja i izražavanja, slobodom vjereoispovijesti, pa i tumačenjima koja ne ovise o znanstvenoj potvrdi. Religiozno tumačenje povijesti, društva ili političke stvarnosti, pa i ono apokaliptično, nije nešto što poslodavac smije sankcionirati samo zato što smatra da je neznanstveno ili mnogima neprihvatljivo.
Posebno su akademske slobode zaštićene Europskim sudom za ljudska prava. U predmetima poput »Kharlamov protiv Rusije« i »Mustafa Erdođan protiv Turske« Sud je naglasio da akademska sloboda uključuje slobodu javnoga izražavanja, pa i onoga kontroverznoga ili neugodnoga za neku instituciju. Nije potrebno, ni korisno, da u Strasbourgu završi još jedan predmet: »Domazet-Lošo protiv Hrvatske«.
Disciplinske mjere etičkih i stegovnih povjerenstava ne smiju biti cenzura ni zastrašivanje ostalih znanstvenika. Jer svaki znanstvenik koji, na primjer, dopušta ili prihvaća čudo potencijalni je prekršitelj i kandidat za lov na vještice.
Institucija koja promiče znanost poziva na raspravu. Institucija koja sumnja u vlastite argumente pokreće etički ili stegovni postupak. Umjesto poziva za okrugli stol, na argumentirani dvoboj ili dijalog, Institut odabire alate inkvizicije. Etičko ili stegovno povjerenstvo koje, na nekoj znanstvenoj instituciji, procjenjuje religijska uvjerenja ili sakramente napušta svoju nadležnost i pretvara se u čuvara ispravnoga mišljenja. A od provjeritelja činjenica do scijentizma mali je korak. Konačno, ne manje važno, kompromitirajući intervju Domazeta-Loše objavljen je na portalu na kojem se posebna pažnja pridaje temama iz područja duhovnosti i života vjerskih zajednica, svjetonazorskim temama… Stoga gosti, koji na tom portalu traže aksiome, jednadžbe ili prirodne zakone, nalikuju na prave znanstvene voajere.
Objava PROGON ZBOG INTERVJUA IZ 2025. Hrvatski znanstvenik pred stegovnim povjerenstvom pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
