Krajem kolovoza braća od devet i sedam godina, bez pratnje roditelja, u zagrebačkoj javnoj knjižnici naišla su na seksualizirani strip koji Knjižnice grada Zagreba smještaju u građu za mlade starije od 15 godina. Strip »Heartstopper« opisuje poznanstvo petnaestogodišnjega i sedamnaestogodišnjega dječaka koje, prema autorici, prerasta u »stabilnu vezu«. Komunikacija glavnih likova seksualizirana je i vulgarna, a u kasnijim se nastavcima stripa tematiziraju i spolni odnosi. U članku 37 Pravila Knjižnica grada Zagreba izrijekom stoji da se djeca mlađa od 15 godina građom odjela za mlade i odrasle mogu koristiti iznimno, uz odobrenje informatora, a uz suglasnost roditelja, skrbnika ili udomitelja knjižničnom građom i uslugama drugih odjela. Postavlja se pitanje tko je i zašto djetetu ranije dobi omogućio posudbu neprimjerena sadržaja bez suglasnosti roditelja, a to smo pitanje uputili dotičnoj knjižnici i pravobraniteljici za djecu. Naposljetku u razgovoru s dugogodišnjom knjižničarkom ugledne zagrebačke gimnazije ispostavilo se da je taj slučaj tek vrh sante leda; suvremena literatura za mlade u pravilu forsira inverziju temeljnih kulturnih simbola i eksplicitne seksualne sadržaje. Seksualizirani i LGBT sadržaji nalaze se i u slikovnicama za vrlo malu djecu, pa je tako jedan otac izvijestio kako se u jednoj slikovnici o popularnoj Peppi Pig, namijenjenoj djeci do 4 godine, pojavljuje lik koji »ima dvije mame«.
Jesu li knjižnice sigurna mjesta?
O slučaju se u detaljnom članku izjasnila udruga roditelja »Članak 64.«, čijega je člana o slučaju obavijestio otac devetogodišnjega dječaka u čijim je rukama završio Heartstopper. »Knjižnice više nisu sigurna mjesta od ideologije i seksualizacije«, zaključak je udruge, koja u svojoj raščlambi ističe da je u stripu »riječ o serijalu namijenjenu mladima«. Scholastic ga svrstava u kategoriju 14+, a katalog Knjižnica grada Zagreba razvrstava ga kao građu za »mlade odrasle«, odnosno 15+. Hrvatski izdavač predstavlja ga kao »strip za mlade« koji obrađuje teme identiteta i seksualnosti. »U osjetljivom razdoblju pred pubertet salijentni podražaji povezuju se s emocijama, fantazijom, pobuđivanjem i sustavom nagrade te ulaze u seksualne skripte koje se upravo oblikuju. Upravo se tijekom djetinjstva i adolescencije postavljaju temelji kasnijih obrazaca spolnoga interesa i pobuđivanja, uključujući devijantne i nastrane obrasce, koji se u novijoj stručnoj nomenklaturi nazivaju parafilnima. Ponavljano izlaganje seksualiziranim sadržajima povećava mogućnost učvršćivanja specifičnih podražaja, fantazija i emocionalnih veza u dugoročnom pamćenju i organizaciji spolne motivacije. Taj je rizik osobito izražen kod razvojno ranjive djece s iskustvom ranih relacijskih trauma, emocionalnoga zanemarivanja ili zlostavljanja«, navedeno je u analizi udruge »Članak 64.« koja je posvećena zaštiti djece te se zalaže za priznavanje prvenstva roditelja u odgoju djece.
Pravobraniteljica za djecu: »Najbolji interes djeteta mora imati prednost«
Ured pravobranitelja za djecu na pitanje smatra li pravobraniteljica da je sadržaj stripa Heartstopper prikladan i dobar za dijete dotične dobi te smatra li da je dijete u opisanom slučaju bilo zaštićeno te da se knjižničar vodio dobrobiti djeteta, 27. je kolovoza odgovorio kako je »ovlašten dati preporuke, prijedloge i upozorenja nadležnim tijelima«, a da je knjižničarska djelatnost »u nadležnosti Ministarstva kulture i medija«. »Dobne oznake u sadržajima za djecu predstavljaju obvezu za one koji distribuiraju takve sadržaje, upozorenje i poziv na oprez roditelja da trebaju procijeniti je li sadržaj primjeren njihovom djetetu. Nakladnici su, stoga u obvezi, voditi računa da se sadržaji koji nisu primjereni za djecu označe na propisani način. Konvencijom o pravima djeteta propisano je da najbolji interes djeteta mora imati prednost u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove«, poručili su iz Ureda pravobraniteljice. Na slična je pitanja iz knjižnice stigao odgovor da nisu upoznati sa slučajem te da, s obzirom na nedostatak podataka o korisniku, ne mogu provjeriti o čemu je riječ. »Strip ‘Heartstopper’ namijenjen je mladima od 15+ godina te kao takav stoji na Odjelu za djecu i mladež. Knjižničari obično upozore roditelje na sadržaj«, odgovor je koji je 25. kolovoza stigao iz knjižnice.
Tko je nadležan za sigurnost djece u knjižnici?
Prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti stručni nadzor nad radom knjižnica obavlja matična knjižnica, što je u ovom slučaju Gradska knjižnica, središnjica Knjižnica grada Zagreba. Istodobno nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i digitalne knjižnice, što je u ovom slučaju Ministarstvo kulture i medija. Prema stručnim standardima knjižničar je dužan poznavati knjižnični fond, a zadaća je informatora čitati nova izdanja kako bi mogli informirati korisnike i preporučiti im knjigu.
Na tragu IFLA-e: bez cenzure, no što je s djecom i mladima?
Tendencije suvremene literature za djecu i mlade te trendovi unutar knjižničarstva postaju jasniji svrne li se pogled na IFLA-u, Međunarodnu federaciju knjižničarskih udruženja i ustanova osnovanu 1927. u Nizozemskoj, koja je od 1947. partner UNESCO-a, UN-ove organizacije koja se bavi kulturom i obrazovanjem. Poznato je kako UNESCO promiče i nastoji uvesti programe tzv. sveobuhvatnoga seksualnoga obrazovanja diljem svijeta koji u UNESCO-ovim smjernicama obuhvaćaju LGB tematiku i rodnu ideologiju. »Posebno ćemo nastojati ostvarivati svoje ciljeve širom obitelji UN-a, podupirući naše članove kako bi izgradili svoju vidljivost i mreže te tako maksimizirali svoju učinkovitost«, stoji u IFLA-inu Planu politike za 2026. IFLA-ine preporuke, s druge strane, pravno ne obvezuju hrvatske knjižnice, no poštuju se budući da je riječ o krovnoj međunarodnoj organizaciji. »IFLA ne zagovara jednostavno načelo: ‘svaka knjiga mora biti slobodno dostupna svakomu djetetu bez ikakva posredovanja odraslih’. Međutim IFLA je protiv cenzure te je rezervirana prema uklanjanju knjiga iz fonda zbog pojedinih svjetonazorskih stajališta, ograničavanju građe isključivo zato što prikazuje seksualne sadržaje ili LGBTQ+ likove, procjenjivanju književne vrijednosti prema tome odgovara li prikaz tradicionalnoj podjeli dobra i zla i odluci knjižničara temeljenoj na njegovim osobnim moralnim ili ideološkim uvjerenjima«, istaknula je prof. Jadranka Tukša, knjižničarka i ravnateljica XVI. gimnazije.
Fantastika za mlade; eksplicitni seksualni sadržaji i dobri vampiri
O tome koje su tendencije u literaturi za mlade i koja je uloga knjižnice prof. Jadranka Tukša dala je zanimljiva opažanja i istaknula potrebu stručne rasprave. »Suvremena književnost za mlade posljednjih godina obiluje privlačnim, dinamičnim romanima, osobito fantastičnoga karaktera, koji na prvi pogled odgovaraju interesima mladih čitatelja. Međutim iza atraktivnih naslovnica i popularnih fantastičnih svjetova nerijetko se nalaze sadržaji koji uključuju eksplicitne seksualne scene, složene intimne odnose i teme koje zahtijevaju određenu emocionalnu i razvojnu zrelost. Opravdano je pitanje jesu li primjereni djeci mlađe životne dobi i trebaju li im biti dostupni bez ikakva stručnoga usmjeravanja«, istaknula je sugovornica. »Posebno je zanimljiv način na koji suvremena fantastika često reinterpretira tradicionalne simbole dobra i zla. Likovi poput vještica, vampira ili čak Lucifera nerijetko se prikazuju kao kompleksni, simpatični i pozitivni protagonisti, a likovi koji su tradicionalno povezani s dobrom, poput anđela, prikazuju se kao hladni, elitistički, manipulativni ili čak zlonamjerni. Književnost, jasno, ima pravo preispitivati ustaljene obrasce, rušiti stereotipe i nuditi nove perspektive. No postavlja se pitanje razumije li mlađi čitatelj uvijek razliku između književne igre, složene simbolike i vrijednosne poruke koju iz teksta može iščitati«, rekla je prof. Tukša. »Dijete od devet, deset ili dvanaest godina nije isto što i osamnaestogodišnjak. Njihova emocionalna zrelost, životno iskustvo i sposobnost kritičkoga razumijevanja sadržaja bitno se razlikuju. Upravo zato smatram da odrasli ne smiju odustati od svoje odgojne i stručne odgovornosti pod izlikom apsolutne slobode izbora«, zaključila je sugovornica i istaknula da knjižnica nije samo prostor posudbe, nego i stručnoga usmjeravanja čitatelja.
»Kada govorimo o djetetu od devet godina, smatram da ono ne bi trebalo imati potpuno slobodan i nekontroliran pristup literaturi čiji sadržaji i teme nadilaze njegovu emocionalnu i razvojnu zrelost. Upravo zato važnu ulogu imaju odrasli – roditelji, učitelji, ali i stručni knjižničari. (…) Smatram da je zadaća odraslih pomoći djetetu da u bogatstvu dostupne literature pronađe sadržaj koji će ga obogatiti, potaknuti i biti primjeren njegovoj razvojnoj dobi.«Objava SABLAZAN MEĐU KNJIGAMA Tko je i zašto djetetu ranije dobi u knjižnici omogućio posudbu neprimjerena sadržaja? pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
