Poštovani. Pisalo se zadnjih dana o novom dekanu Kardinalskoga zbora u brojnim medijima. Možete li pojasniti o kakvoj je ulozi u Crkvi riječ. Je li točno da on mijenja papu zbog nemogućnosti obavljanja službe? Hvala na pojašnjenju.
Čitatelj L. K.
Vaše je pitanje vjerojatno potaknuto činjenicom da je papa Lav XIV. filipinskoga kardinala i proprefekta Dikasterija za evangelizaciju naroda – Odjela za prvu evangelizaciju i nove partikularne Crkve kardinala Luisa Antonia G. Taglea 9. listopada imenovao novim dekanom Kardinalskoga zbora, o čemu su pisali i svjetovni i crkveni mediji. Na toj je službi i dužnosti taj 69-godišnji kardinal naslijedio 92-godišnjega kardinala Giovannija Rea, koji je bio dekan od 2020. godine, a na tu ga je dužnost papa Franjo potvrdio 2025. godine.
O kardinalima Svete Rimske Crkve govori poglavlje III. Zakonika kanonskoga prava te se u kanonu 350 navodi da se Kardinalski zbor dijeli na tri reda: biskupski, kojemu pripadaju kardinali kojima rimski prvosvećenik dodijeli naslov prigradske (suburbikalne) Crkve, istočni patrijarsi koji su uvršteni u Kardinalski zbor; prezbiterski i đakonski, a kardinal dekan »ima kao naslov ostijsku biskupiju zajedno s drugom Crkvom koju je već imao kao naslov«. S tim u vezi može se spomenuti da je Lav XIV. – odobrio izbor kardinala Taglea, kojega su izabrali kardinali iz Biskupskoga reda na jednu od najviših dužnosti u crkvenoj hijerarhiji – a on je uz postojeći naslov suburbikalne Crkve u Albanu preuzeo i naslov suburbikalne crkve u Ostiji.
O dekanu Kardinalskoga zbora govori kanon 352 u prva dva paragrafa, koji kažu: »§ 1. Na čelu je Kardinalskoga zbora dekan, a zamjenjuje ga kad je on spriječen poddekan; dekan ili poddekan nema nikakve vlasti upravljanja nad ostalim kardinalima, nego je kao prvi među jednakima. § 2. Kad je služba dekana prazna, neka kardinali odlikovani naslovom prigradske Crkve, i samo oni, pod predsjedanjem poddekana, ako je prisutan, ili najstarijega između sebe, izaberu jednoga iz sastava svoje skupštine da bude dekan Zbora; neka njegovo ime priopće rimskomu prvosvećeniku kojemu pripada da potvrdi izabranoga«, a § 3. navodi: »Na isti način, o kojemu se govori u § 2, pod predsjedanjem samoga dekana izabire se poddekan; rimskomu prvosvećeniku pripada da potvrdi i izbor poddekana«, a i dekan i poddekan – ako nemaju prebivalište u Rimu – dužni su ga steći (kan. 352, § 4). O ulozi kardinala dekana kanon 355 navodi: »§ 1. Kardinalu dekanu pripada da izabranoga rimskoga prvosvećenika zaredi za biskupa, ako je izabranomu potrebno ređenje; ako je dekan spriječen, to pravo pripada poddekanu, a kad je i on spriječen, najstarijemu kardinalu iz biskupskoga reda.«
Uloga dekana Kardinalskoga zbora je, dakle, da predsjeda i vodi Kardinalski zbor i da ga predstavlja u odnosima s papom i ostalim crkvenim tijelima, a glavna mu je zadaća sazivanje i vođenje konklave tijekom trajanja upražnjene stolice Rimskoga prvosvećenika (sede vacante), to jest nakon što papa premine ili se odrekne službe (kao što je u novije doba učinio Benedikt XVI.), ali ako je mlađi od 80 godina, tijekom konklave i u važnim prigodama predvodi misna slavlja, a u savjetovanju s papom prenosi mu stajališta Kardinalskoga zbora. Bira se, kao što smo rekli, među kardinalima biskupima, a potvrđuje ga papa.
Ono što je također zanimljivo – a i vrlo važno: uz dužnost dekana Kardinalskoga zbora veže se i jedna novost. Tako je kardinal Re, koji je doista povijesna osoba Crkve – od pape Ivana Pavla II. do Lava XIV. – posljednji dekan čiji je mandat bio doživotan (a u njegovu je slučaju trajao sedam godina i sada je dekan emeritus). Papa Franjo to je promijenio svojim motuproprijem 2019. godine. Njime je određeno da mandat traje pet godina i da se imenovanje može ponoviti samo jednom, i to zbog toga što su s porastom broja kardinala obveze za kardinala dekana bile sve veće. Naposljetku, kako je prenio Vatican News, novi dekan Kardinalskoga zbora kardinal Tagle predvodit će kardinale iz cijeloga svijeta kao »primus inter pares«, čime još jednom želimo istaknuti da nema upravnu vlast nad ostalim kardinalima, nego koordinira njihove aktivnosti, ali mu je uloga u Katoličkoj Crkvi od velike važnosti.
Objava U KARDINALSKIM REDOVIMA Koja je uloga dekana Kardinalskoga zbora? pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
