Profesore koji idu u mirovinu ne će imati tko zamijeniti, sudeći i prema interesu za STEM nastavničke smjerove, a taj će se problem samo povećavati. Na nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu u ljetnom roku nije se upisao ni jedan student. No neki su nastavnički smjerovi puni, na primjer biologija i kemija te geografija i povijest. Na nastavnički smjer matematike upisano je 50, a predviđena je kvota 70, što znači da je studij za to deficitarno zanimanje solidno popunjen. Na nastavnički smjer matematike i fizike upisano je samo sedam, na nastavnički smjer fizike i matematike pet studenata, a predviđena kvota je bila 20. Kroničan manjak profesora i nastavnika matematike, fizike, informatike, kemije i biologije već godinama je problem u hrvatskim školama. Taj će se problem i idućih godina samo povećavati jer nastavnike koji odlaze u mirovinu ne će imati tko zamijeniti ili će zamjena biti neadekvatna ili nekvalitetna. Radno mjesto nastavnika, a pogotovo tih predmeta, i sve što ono danas nosi, ne privlači mlade ljude. Slab interes studenata za te nastavničke studije dio je šire pojave pada interes i za druga nastavnička zanimanja… Država je dala dobre stipendije za nastavničke STEM smjerove od 600 eura mjesečno, no to nije dovoljno, treba poboljšati situaciju nakon što se ti ljudi zaposle kao nastavnici. Treba osjetiti da je to zanimanje cijenjeno, da ih se zaštiti kad ih napadaju roditelji ili učenici. Važno je i da se nastavnici na STEM području mogu usavršavati i da mogu napredovati te da mogu dobiti eventualno neki kredit za rješavanje stambenoga pitanja. Sve se to može poboljšati te bi plaće za deficitarna nastavnička STEM područja trebale biti veće od ostalih, jer ako se svima jednako podignu, mladi će ljudi opet odlaziti u lakše nastavničke struke. Ako je plaća ista, mladi čovjek može lagano završiti neki studij, a ne birati teži studij fizike i kemije, pojašnjava za Jutarnji list Tanja Rudež.
Kako je krenulo, uskoro će uz nedostatak nastavnika djeci biti sve teže shvatiti kako funkcioniraju električni romobili, opasna prijevozna sredstva o kojima se sve više govori – ali očito nedovoljno. Osim stalnih upozorenja i stalnoga napominjanja u medijima i hrvatski su se liječnici organizirali u zauzimanju da se poduzmu hitne preventivne mjere i poveća svijest o opasnostima koje donose romobili. Liječnici apeliraju: »Roditelji, djeci kupujte bicikle, a ne romobile.« Broj hospitalizacija djece u Klaićevoj u Zagrebu zbog pada s romobila u ovoj godini porastao je za 285 posto, a broj djece teško ozlijeđene u prometu pri vožnji električnim romobilima drastično se povećava u cijeloj Hrvatskoj.
I ozlijede su sve teže. Tako je u praćenom razdoblju broj teških ozljeda mozga porastao sa 0 na 5. Ništa manje alarmantno nije ni u Osijeku. Samo u svibnju i lipnju u KBC-u Osijek zabilježeno je 18 teških tjelesnih ozljeda povezanih s električnim romobilima.
Posebno zabrinjava podatak da je 40 posto hospitalizirane djece u Klinici za dječje bolesti Zagreb bilo mlađe od 14 godina, što je ujedno granica ispod koje nije dopušteno upravljanje električnim romobilima prema zakonu RH, rekao je dr. Rok Kralj, dječji kirurg i pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi. Dodao je da je 14 djece imalo težak potres mozga, jedno dijete prijelom lica, jedno prijelom kralješka. Prof. dr. Stjepan Višnjić, specijalist dječje kirurgije i predstojnik Klinike za dječju kirurgiju, poručio je da su ozljede prilikom padova s romobila ozbiljnije od mnogih drugih u prometu.
Neurokirurg Miroslav Gjurašin poručio je da je pri padu s električnoga romobila česta ozljeda epiduralni hematom koji pritišće mozak i izaziva neurološke deficite. Takva ozljeda može dovesti do zaustavljanja disanja i kobnih ishoda. »To su ozbiljne ozljede koje mogu prouzročiti trajne komplikacije. Fraktura baze lubanje, krvarenje u lubanji, nagnječenje i kontuzije pluća, nagnječenje jetre, otvoreni prijelomi podlaktice i potkoljenice… Kada nekomu tko ima otvoreni prijelom liječnici stavljaju pločice i vijak, može dobiti infekciju za cijeli život«, upozorio je doc. dr. Dalibor Divković, dječji kirurg u KBC-u Osijek, i naveo primjer djeteta koje je palo s romobila vozeći 70 km/h i slomilo je lakat, kojemu može biti upitna daljnja funkcija.
»Nasreću, smrtnih slučajeva pada s električnih romobila još nismo imali, ali se toga bojimo ako se nešto ne promijeni«, rekao je dr. Gjurašin. »Vjerujte, pitanje je dana kada će netko poginuti. Veliki su problem i roditelji koji nam kada razgovaramo poslije nesreće romobile predstavljaju kao igračke. Nije to igračka, nego ozbiljno prometno sredstvo. Imamo i likove koji skidaju ograničenje brzine. Svi su u lancu odgovorni za ovakvu situaciju«, rekao je dr. Divković i poručio roditeljima da im je bolje da djeci kupuju bicikle, a ne romobile. Bicikl je manje opasno prometno sredstvo, ozljede prilikom pada nisu ni izbliza tako teške kao prilikom pada s romobila. S obzirom na to da imamo jako puno pretile djece, bicikl je daleko zdravije prometno sredstvo, prenio je za Jutarnji list liječnička stajališta Nikola Patković.
Objava VIŠE UČITELJA, MANJE ROMOBILA Hoće li biti nastavnika koji će u školi objasniti kako funkcioniraju opasne stvari? pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
