Zacijelo jedan od najučenijih i uljudbeno najzaslužnijih Hrvata blaženi Augustin Kažotić umro je 3. kolovoza 1323. u talijanskom gradu Luceri.
Taj znameniti Trogiranin rođen je oko godine 1260. Kao svećenik dominikanac studirao je na pariškoj Sorboni. Godine 1303. imenovan je zagrebačkim biskupom. U Zagrebu je utemeljio katedralnu školu, prvo više učilište u Hrvata, u kojoj su predavane »slobodne vještine« i teologija, te knjižnicu. Bio je izvrstan propovjednik, erudit, čovjek velike dobrote, osobito prema siromasima i obespravljenima. Osobitu pozornost posvećivao je zdravstvu i higijeni naroda. Iz Bamberga je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati bunare (npr. u Vugrovcu) i saditi ljekovito bilje (lipa u Cerniku). Povjesničar kanonik Baltazar Krčelić piše da je 1312., u doba gradnje zagrebačke katedrale, bila velika suša. Zagovorom i Kažotićevim nastojanjem na današnjem Trgu bana Jelačića provreo je izvor vode, poznati Manduševac. Uživao je velik ugled i kao posrednik u sporovima, no time je navukao na leđa i mnogo protivnika i neprijatelja, među kojima je bio i ugarsko-hrvatski kralj Karlo I. Robert. Nakon posjeta papi u Avignonu 1318. nije se više smio vratiti u Zagreb jer se zamjerio kralju pa je imenovan biskupom u južnotalijanskom gradu Luceri, gdje je na glasu svetosti godine 1323. umro i pokopan. Narod ga je zbog brojnih čuda, među ostalim ozdravljenja nijemih i opsjednutih, brzo počeo štovati. To je štovanje 1702. službeno potvrdio papa Klement XI. proglasivši ga blaženim. U novije vrijeme intenzivirana su nastojanja da bude proglašen svetim.
Kažotić je, uz ostalo, bio prvi poznati organizator crkvenoga pjevanja u Hrvatskoj i tvorac tzv. zagrebačkoga obreda, koji je ustanovio kada je obnavljao biskupiju, uveo crkveno pjevanje te prepravio bogoslužje. Za proučavanje toga obreda koristan je priručnik napjeva Cantuale processionum, koji mu je zagrebačka Crkva posvetila 1751. Zbog toga je proglašen zaštitnikom Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika.
U Riznici zagrebačke katedrale nalazi se relikvijar (moćnik) s njegovim humeralom (naramenikom), koji je 1692. darovao beneventski nadbiskup kardinal Vincencije Marija Orsini, kasniji papa Benedikt XIII. (1724. – 1730.). (L)
Objava ZAGREBU JE UZ OBRED DAO I MANDUŠEVAC 3. kolovoza 1323. umro Bl. Augustin Kažotić pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
