Međunarodni dan suradnje podsjeća na jednostavnu i važnu istinu da čovjek ne može živjeti sam za sebe. Suradnja je puno više od načina zajedničkoga obavljanja zadaća ili postizanja ciljeva, ona je vrijednost koja gradi zajedništvo, međusobno razumijevanje i osjećaj pripadnosti. Posebnu ulogu u tome imaju mladi, a među njima i mladi vjernici koji svojim djelovanjem mogu biti nositelji pozitivnih promjena u društvu.
Današnji mladi odrastaju u vremenu snažne povezanosti, ali istodobno i velikih izazova. Digitalne platforme omogućuju komunikaciju s ljudima diljem svijeta, no često ne uspijevaju zamijeniti stvarne susrete i izgradnju iskrenih odnosa. Upravo zato važnost suradnje danas dobiva još snažnije značenje. Kroz zajednički rad mladi uče slušati jedni druge, prihvaćati različitosti i razvijati osjećaj odgovornosti prema zajednici.
Kršćanska poruka od početaka naglašava važnost zajedništva i međusobne povezanosti. Isusovo djelovanje bilo je usmjereno prema ljudima i njihovu susretu, dijalogu i zajedničkomu hodu. Crkva poziva vjernike da ne budu zatvoreni u vlastiti svijet, nego da svojim životom budu svjedoci ljubavi i služenja drugima.
Kao nadahnuće može poslužiti i primjer svetoga Benedikta iz Nursije, koji je svojim pravilom zajedničkoga života pokazao kako zajednica može počivati na međusobnom poštovanju, odgovornosti i radu za opće dobro. Samostani koje je osnivao bili su mjesta molitve, rada, učenja i zajedništva, a svaki je član imao svoju ulogu i odgovornost. Takav model može biti poticaj i mladima današnjega vremena.
Mnogi mladi vjernici već danas svojim djelovanjem pokazuju kako suradnja može mijenjati društvo. Volontiranjem, humanitarnim akcijama i radom u župnim zajednicama, studentskim inicijativama i različitim projektima oni svakodnevno grade kulturu susreta i solidarnosti. Posebno se to može vidjeti u iskustvu studenata prve godine diplomskoga studija komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu koji su u sklopu kolegija »Međunarodna komunikacija« sudjelovali u djelovanju Isusovačke službe za izbjeglice. Kroz susrete, predavanja i pomoć potrebitima nisu samo pružili potporu drugima, nego su i sami stekli nova iskustva, prijateljstva i dublje razumijevanje ljudi oko sebe.
Međunarodni dan suradnje stoga nije tek podsjetnik na važnost zajedničkoga rada. On mladim vjernicima postavlja pitanje: Kakav svijet želimo graditi? Društvo koje podiže zidove ili zajednicu koja gradi mostove? Upravo mladi, vođeni vjerom, otvorenošću i spremnošću na služenje, mogu biti oni koji će svojim djelovanjem pokazati da suradnja nije samo ideja, nego put prema humanijemu i povezanijemu svijetu.
Studentica komunikologije Ana Odorčić s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u sklopu jednoga kolegija imala je priliku posjetiti Isusovačku službu za izbjeglice (JRS). Ondje je održala predavanje o tome kako napisati životopis i motivacijsko pismo te kako pronaći posao, ali je od toga susreta primila mnogo više nego što je mogla dati. Upoznala je zanimljive ljude, među kojima je bilo i mnogo mladih, čije su je životne priče duboko dirnule.Mladi imaju važnu ulogu u oblikovanju budućnosti društva. Upravo njima papa Lav XIV. u enciklici »Magnifica humanitas« poručuje da su važni nositelji promjena te ih poziva da svojim djelovanjem grade društvo utemeljeno na solidarnosti, miru i zajedništvu. Papa naglašava da mladi ne smiju ostati ravnodušni pred nepravdom, nego se trebaju aktivno uključiti u stvaranje boljega svijeta suradnjom, dijalogom i odgovornošću.
Također ističe da mladi imaju važnu zadaću promicati međusobno poštovanje, rušiti predrasude i graditi mostove među ljudima različitih kultura i uvjerenja. Papa ih potiče da razvijaju empatiju, odgovornost i spremnost na služenje drugima jer se samo zajedničkim djelovanjem može izgraditi pravednije društvo.
Poruka je enciklike da mladi svojim obrazovanjem, volontiranjem i svakodnevnim odnosima mogu stvarati kulturu susreta, birajući suradnju umjesto podjela i nadu umjesto straha. Upravo su oni pozvani biti pokretači pozitivnih promjena i primjer odgovornoga djelovanja za dobro cijeloga društva.
Na prvi pogled čini se da sveti Benedikt iz Nursije, redovnik koji je živio prije više od petnaest stoljeća, nema mnogo veze sa životom današnjih mladih. Ipak njegov primjer pokazuje da su zajedništvo, suradnja i odgovornost vrijednosti koje nikada ne zastarijevaju.
Sveti Benedikt, zaštitnik Europe i otac zapadnoga redovništva, živio je u vremenu velikih društvenih promjena i nesigurnosti. Umjesto da se zatvori u sebe, okupio je zajednicu ljudi koji su željeli živjeti po evanđeoskim načelima. Napisao je poznato »Pravilo« koje nije bilo samo skup strogih odredaba, nego putokaz za izgradnju zdrave zajednice u kojoj svatko ima svoje mjesto i odgovornost.
Benedikt je znao da zajednica ne može opstati bez suradnje. U njegovim samostanima svaki je član imao svoju zadaću: netko je radio u polju, netko prepisivao knjige, drugi su poučavali, molili ili se brinuli o gostima. Nitko nije bio važniji od drugoga jer je svaki doprinos bio potreban za opće dobro. Upravo su zato benediktinski samostani stoljećima bili mjesta rada, učenja, molitve i zajedništva. Ondje su se čuvali i prepisivali vrijedni rukopisi, razvijala kultura i širilo znanje diljem Europe. Poznato benediktinsko geslo »Moli i radi« (»Ora et labora«) i danas može biti nadahnuće mladima. Ono podsjeća da je važno pronaći ravnotežu između obveza, osobnoga razvoja, duhovnoga života i služenja drugima. Takav model zajedničkoga života može se prepoznati i u suvremenim oblicima suradnje među mladima. Kada učenici zajedno pripremaju školski projekt, kada volontiraju u svojoj župi ili lokalnoj zajednici, sudjeluju u međunarodnim razmjenama ili pokreću humanitarne akcije, oni žive iste vrijednosti koje je promicao sveti Benedikt: odgovornost, međusobno poštovanje i zajedničko djelovanje za dobro drugih.
U svijetu koji često potiče natjecanje i individualizam sveti Benedikt podsjeća da nitko ne uspijeva sam. Velike promjene nastaju kada ljudi udruže svoje talente i rade zajedno. Mladi zato nisu samo budućnost Crkve i društva – oni već danas mogu biti graditelji zajedništva i nositelji kulture suradnje.
Priredili: F. Naglić, N. Obadić, E. Raguž, L. Galić
Objava ZAJEDNIŠTVO MIJENJA DRUŠTVO Međunarodni dan suradnje pojavila se prvi puta na Glas Koncila.
