LOŠA KLIMA ZA REFERENDUME Otpor bugarskomu protivljenju uvođenju eura vjerojatno će biti slomljen odlukom Ustavnoga suda
Bugarska bi 1. siječnja 2026. trebala postati 21. članica Europske unije koja rabi euro kao zajedničku valutu. Bugarska je trenutačno jedna od sedam država članica EU-a koje nisu uvele euro kao svoju valutu; preostale su Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Sve navedene države osim Danske imaju obvezu uvođenja eura nakon ispunjavanja određenih ekonomskih […]
GOTOVA JE ŠKOLICA Od igre do nepotrebna školovanja?
Pamtite li igru »školice«? Ono kad se kredom na cesti narišu obrojčena polja za skakutanje od 1 pa sve do »neba« na završnom polju, najčešće 9 ili 10… Iako sam se u djetinjstvu pravio da prezirem tu »žensku igru«, uz sestru sam se naskakao i ja kao žabac. Eh, da mi je sada takvih nogu […]
ISTUPILI ČLANOVI HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI Potrebno je prekinuti stigmatizaciju povijesnih hrvatskih grbova
Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu upozorava da se rasprave o početnom polju hrvatskoga grba ne vode znanstvenim i kulturološkim motivima ZAGREB • U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u četvrtak 5. lipnja održan je znanstveni skup o hrvatskom povijesnom grbu u okviru kojega je proglašena i Deklaracija o hrvatskom povijesnom grbu. Istoga je dana u […]
PET GODINA POSTA Domovina čeka svoju sliku
Dan hrvatske diplomacije svečano je proslavljen u Zagrebu 10. lipnja uz nemali napor da se izbjegne teška tema – višegodišnje neimenovanje novih hrvatskih veleposlanika. Prema nekim tvrdnjama oko 90 hrvatskih diplomatskih predstavništava čeka na nove veleposlanike budući da se posljednjih pet godina predsjednici države i vlade nisu uspjeli dogovoriti o njihovu imenovanju, čime je ponegdje […]
»OKRUNJENA« FILATELIJA Nove marke u čast Gospama hrvatske slobode
Četiri nove poštanske marke posvećene hrvatskim marijanskim svetištima u optjecaj je u utorak 10. lipnja pustila Hrvatska pošta. Noviteti u seriji otpočetoj 2019. četiri su marke s motivima svetišta aljmaške Gospe od Utočišta i Čudotvorne Gospe Sinjske, a za nakladu od 25 tisuća primjeraka po motivu izradio ih je zagrebački dizajner Dean Roksandić. Kao i […]
STEPHEN TYRONE COLBERT Što je »najpoznatijega američkoga katolika« vratilo vjeri
Komičar, pisac, producent, politički komentator, glumac i televizijski voditelj Stephen Tyrone Colbert najpoznatiji je po kasnovečernjoj emisiji u kojoj s gostima razgovara o novostima u svijetu politike, zabave, poslovanja, glazbe, tehnologije… Rođen u pobožnoj katoličkoj obitelji, izgubio je oca i dva brata u zrakoplovnoj nesreći, a u danima tuge oslanjao se na vjeru kao »jedini […]
KOSMOS KAO TEHNOZDRAVSTVENI GRAD Utopija je stroj za apatiju i kontrolu
Svemirski brod Kosmos sinonim je za savršen tehnoznanstveni grad, no njegov je lijek gori od bolesti – posvemašnja kontrola ljudi Posljednji neprijatelj nije smrt, nego dosada – pomislio bi čitatelj upijajući prvih 170 stranica romana »Putovanje na Alphu Centauri« Michaela D. O’Briena. Iako ne pripada najboljim djelima kanadskoga pripovjedača i iako je previše razvučen, taj […]
U NEKOLIKO KORAKA DO »DIGITALNE DIJETE« (2) Upotreba medija treba postati tek jedno od iskustava u danu
Umjesto tehnologije za »liječenje« dosade dovoljno je pogledati oko sebe, izići na svjež zrak, do parka, do igrališta. I to je dio »digitalne dijete« koju preporučuju iz »Obitelji i medija«. »S dosadom se djeca mogu suočiti jednostavnom promjenom ambijenta, igrom s vršnjacima, aktivnostima poput volontiranja, a mogu se i posvetiti tomu da više slušaju bližnje […]
TRENER U ŠVICARSKOJ STIPE MATIĆ Tko ne razvija talente, ostaje u prošlosti
Hrvatski je šport među vodećim ambasadorima i promotorima Lijepe Naše. Nogometna reprezentacija dokazala se i prepoznatljiva je u cijelom svijetu, no i na drugim razinama, u trenerskim i igračkim pozicijama, Hrvati su prepoznatljivi, a među njima je i trener švicarskoga FC Thuna Stipe Matić, koji je povezan s Hrvatskom katoličkom misijom, u kojoj je aktivan. […]
DETALJI KOJI NARUŠAVAJU SLIKU Mirovinska i socijalna skrb
Vlasti su nažalost robovale, a i sada robuju svojim prijašnjim zabludama o načinu provedbe mirovinske reforme. Dosadašnji programi o poboljšanjima mirovinskoga položaja građana pisani su tako da se (navodni) stručnjaci uhvate za neki detalj, a nisu u stanju vidjeti utjecaj takvoga detalja na ukupnu povezanost s drugim propisima. Zato je važno razlučiti dobre namjere od […]
